.webp){kind=icon}
Zdravstvo je najbitnija predizborna tema, opterećeni smo dugim listama čekanja, pacijenti su nezadovoljni. Naš zdravstveni sustav je neodrživ, potrebne su mu korjenite promjene i sve se stranke slažu kako treba početi od primarne zdravstvene zaštite.
Na sučeljavanje u Hrvatsku udrugu poslodavaca (HUP) došli su predstavnici pet najjačih stranka kako bi iznijeli ključne stvari oko poljoprivrede, odnosno način na koji bi upravo oni spasili sektor ako uspiju doći na vlast.
Iznoseći program HDZ-a za zdravstvo, državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić pošao je od ocjene da se u javnosti čuje previše negativnih ocjena o stanju u zdravstvu te da je naš zdravstveni sustav jedan od najboljih.
Čitaj više
Europskih 340 milijuna eura moderniziraju hrvatsko zdravstvo i obrazuju kadrove
Hrvatskoj je iz europskog mehanizma oporavka i otpornosti dodijeljeno 10 milijardi eura od čega 5,8 milijardi eura bespovratno, a iduća tranša od 585 milijuna eura stiže na proljeće.
15.02.2024
Javno zdravstvo na aparatima, a privatno cvate. Ima li lijeka?
Procjenjuje se da već sada privatne ustanove drže oko 12 ukupnog tržišta, s tim da sektor raste dvoznamenkasto iz godine u godinu. Prihodi cijele branše su u 2022. iznosili 770 milijuna eura, uz dobit od oko 75 milijuna.
19.01.2024
McKinsey: Hrvatski zdravstveni sustav na dnu, ali prilike su ogromne
Hrvatska boljom zaštitom do 2040. može povećati BDP za devet milijardi eura godišnje.
26.09.2023
Hrvati nisu zadovoljni javnim zdravstvom, ali nemaju novca za privatno
Većina Hrvata privatno zdravstvo izbjegava zbog financijskih ograničenja.
17.07.2023
"U proteklih osam godina značajno smo povećali plaće i dalje ćemo nastaviti s time. Nastavljamo obnovu bolnica i ulaganja u opremu. Smanjili smo liste čekanja, ali one su problem u svim sustavima", smatra Dulibić.
U uvodnom dijelu glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić rekao je kako je hrvatsko zdravstvo, iako godišnja izdavanja za njega rastu, i dalje podfinancirano i značajno zaostaje za EU-ovim prosjekom.
Što bi oni drugačije?
Svima je jasno da nam je potrebna cjelovita zdravstvena reforma, ali načini su kamen spoticanja.
Domovinski pokret smatra da bi zdravstveni sustav trebao izgledati bitno drugačije od današnjeg jer trenutačni sustav ne zadovoljava ni pacijente, a veliki je problem i državi koja sve teže izlazi s njim na kraj. Za Domovinski pokret je prva ključna mjera jačanje primarne zdravstvene zaštite. U svakom sustavu koji dobro funkcionira, kažu, ona ima posebno mjesto te je temelj sustava. "Imamo jedan kaos koji ne zadovoljava nikoga. Moramo imati sustav osiguranja koji će paziti na što se troši novac koji se postiže u zdravstvu. Mi toga nemamo, a to je nužno promijeniti", smatra Damir Biloglav.
Možemo! smatra kako hitno treba poduzeti nekoliko ključnih koraka. "Prvi je drastično osnaživanje i jačanje primarne zdravstvene zaštite koje se može postići drastičnim financijskim ulaganjima, infrastrukturnim i kadrovskim. Drugi je jačanje preventive, dakle promocija zdravih životnih stilova, preventivnih programa, programa rane detekcije. Treće je promjena modela upravljanja, moramo depolitizirati upravljačke funkcije i početi se voditi načelom meritokracije. Četvrto, moramo digitalizirati naš zdravstveni sustav da bismo uopće znali što tko gdje radi i koliko, koji su rezultati", objasnila je Ivana Kekin.
Iznoseći program Mosta za zdravstvo, Ivan Bekavac pošao je od upozorenja da će vrlo brzo sustav zdravstva morati odgovoriti na zahtjev pojačanog starenja stanovništva. "Sustav treba urediti tako da se zdravstvene djelatnike oslobodi administracije kako bi se mogli baviti pacijentima. Moramo vidjeti što nam u bolničkom sustavu treba, što je višak, nepotreban trošak. U primarnoj medicini moramo uvesti preventivne, održive programe za poboljšanje zdravlja stanovništva", rekao je Bekavac.
Govoreći o programu SDP-a za zdravstvo, Mišo Krstičević zauzeo se za točno lociranje uzroka problema u zdravstvu. "Mjere štednje u zdravstvu prije 40 godina dovele su do urušavanja primarne zdravstvene zaštite, nemogućnosti liječenja, nezadovoljstva i građana i osoblja. Bit je shvatiti da treba zaustaviti urušavanje primarne zdravstvene zaštite kao civilizacijskog dosega", objasnio je Krstičević.
Ništa bez reforme
Osvrnuvši se na sustav financiranja zdravstva, Bekavac je upozorio kako se provelo nekoliko sanacija zdravstvenog sustava koje nisu dale rezultat.
"Sanacija zdravstva zadnjih godina prebacila je jedan posto BDP-a godišnje. Pritom se ništa realno i strukturno ne čini da se poboljša kvaliteta zdravstvene zaštite. U javnoj nabavi ima još dosta prostora za uštede", smatra Bekavac.
Mišo Krstičević iz SDP-a upozorio je kako se ministri zdravstva i drugi javni dužnosnici u zdravstvu ne mogu baviti menadžmentom. "Nije ministar zdravstva ministar financija. Ministar zdravstva se mora usredotočiti na kvalitetu usluge, zaštitu i unaprjeđenje zdravstvenog sustava. Mi smo cijelu priču sveli na novac, a tako nema cjelovite reforme zdravstva koju trebamo", smatra Krstičević.
HDZ-ov Tomislav Dulibić podsjetio je kako su rokovi plaćanja u zdravstvu prije tri godine bili oko 360 dana, a sada su 120 dana. "Plan je rokove plaćanja svesti na 60 dana. Kada govorimo o financiranju zdravstva u širem smislu, mi još uvijek imamo premala privatna izdvajanja za zdravstvo", smatra Dulibić.
