Dok nadgleda godišnji prikaz vojne moći svoje zemlje na moskovskom Crvenom trgu, ruski predsjednik Vladimir Putin mora pokazati kako njegova višemjesečna invazija na Ukrajinu napreduje, iako se ruske trupe muče na terenu.
Danas će održati dugo očekivani govor na proslavi Dana pobjede 9. svibnja kojom se obilježava poraz nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu. U ovogodišnjoj paradi sudjelovat će 11.000 vojnika, a prodefilirati će i brojno naoružanje, uključujući tenkove, protuzračne obrambene sustave i lansere nuklearnih projektila. Organiziran je i prelet vojnih zrakoplova i helikoptera, od kojih će neki letjeti u formaciji u obliku slova "Z" koje je postalo simbolom ruskog napada na Ukrajinu.
Neki zapadni dužnosnici sugerirali su da bi Putin mogao i službeno objaviti rat u sukobu koji Kremlj naziva "specijalnom vojnom operacijom". To bi Rusiji omogućilo da naredi masovnu mobilizaciju i tako potancijalno ojača svoju pomalo zamrlu ratnu kampanju. Iz Kremlja su zanijekali takve planove.
Putin zapravo pokušava trijumf Sovjetskog Saveza u Drugom svjetskom ratu, u kojem je poginulo 27 milijuna građana Sovjetskog Saveza, iskoristiti za poticanje domoljubnih osjećaja. Ovogodišnja parada ima veću težinu nego inače budući da se deseci tisuća ruskih vojnika bore u Ukrajini, a cijela zemlja je suočena s neviđenim sankcijama SAD-a i zapadnih saveznika. Kremlj od početka rata tvrdi da se bori protiv 'neonacista' u Ukrajini, a tu tvrdnju Kijev i njegovi saveznici rezolutno odbacuju.
“Ovaj rat je predstavljen kao rat za uspomenu na Drugi svjetski svjetski rat, rat protiv 'nacista' i onih koji odaju počast nacistima, rat koji će omogućiti Rusima i 'pristojnim' Ukrajincima da se sjećaju pobjede 1945. na 'pravi' način (tj. ruski način) ”, rekla je Jade McGlynn, stručnjakinja za Rusiju na Sveučilištu Oxford.
Ograničeni napredak
Putin je napao Ukrajinu nakon što je njezino prozapadno vodstvo krenulo jačati veze sa Sjevernoatlantskim savezom (NATO), no za sada nije uspio postići značajan napredak u ratu jer su SAD i Europa povećale opskrbu kijevske vojske oružjem. Bivša sovjetska nacija sada dobiva teško naoružanje, uključujući tenkove i topništvo.
Do sada je jedini veliki vojni trijumf koji je Putin izborio još uvijek nepotpuni pad južnog lučkog grada Mariupolja nakon višetjedne opsade i bombardiranja u kojem je, prema ukrajinskim dužnosnicima, ubijeno najmanje 20.000 civila. Ukrajinski borci nastavljaju pružati otpor u divovskoj gradskoj čeličani Azovstal.
Očekuje se da će Rusija organizirati manje obilježavanje Drugog svjetskog rata u Mariupolju, uništenom gradu od 450.000 stanovnika.
Ovogodišnja parada u Moskvi manja je nego proteklih godina i Kremlj nije pozvao nijednog stranog čelnika. Godine 2005., kada je Rusija obilježila 60. godišnjicu završetka Drugog svjetskog rata, prisustvovalo je više od 50 stranih čelnika, uključujući američkog predsjednika Georgea W. Busha, predsjednika Francuske Jacquesa Chiraca i predsjednika Kine Hu Jintaoa.
Putinov najbliži saveznik, bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, koji je dopustio da se njegov teritorij koristi za ofenzivu na Ukrajinu, ostao je u glavnom gradu Minsku kako bi predsjedao tamošnjom proslavom pobjede u Drugom svjetskom ratu. U intervjuu za Associated Press objavljenom prošlog tjedna, Lukašenko je priznao da se ruski napad "razvukao" mnogo dulje nego što je očekivao.
Rusija je u travnju odustala od nastojanja da zauzme Kijev i svrgne ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog te se usmjerila na jugoistok Ukrajine. Ali i tamo je ruska ofenziva zapela pa još nisu uspjeli zauzeti sav teritorij na koji pravo polažu separatisti u istočnom Donbasu ili dovršiti osvajanje južne obale.
Ruska vojna kampanja je varljiva jer nakon pobjeda znaju brzo izgubiti osvojeni teritorij, rekao je visoki dužnosnik NATO-a. Ipak, Putin je nepokolebljiv i vjeruje da može pobijediti, kazao je.
Bez proglašenja masovne mobilizacije kao što je to učinila Ukrajina, odnos snaga mogao bi pretegnuti na ukrajinsku stranu, rekao je Michael Kofman, analitičar ruske vojske u CNA think tanku sa sjedištem u Virginiji.
“Rusija je pokušala pokrenuti veliki konvencionalni rat u Europi s mirnodopskim vojim snagama. Veći dio njih je sada iscrpljen u smislu borbene učinkovitosti”, rekao je Kofman u komentarima koje je emitiralo Atlantsko vijeće. “Očajnički im nedostaje ljudstva.”