Sedam od 10 Europljana vjeruje da njihova država ima koristi od članstva u Europskoj uniji (EU), a u Hrvatskoj čak osam od deset ispitanika, pokazalo je istraživanje Parlametar 2023. koje je naručio Europski parlament. Glavni razlozi zbog kojeg građani EU-a podupiru članstvo njihove države su doprinos Unije miru i jačanju sigurnosti te bolja suradnja između zemalja članica (po 34 posto).
Predodžba o EU-u ostala je stabilna od posljednjeg istraživanja u ožujku 2023. godine, pa tako 45 posto EU-ovih građana ima pozitivno mišljenje, 38 posto neutralno, a 16 posto negativnu predodžbu o EU-u.
U Hrvatskoj gotovo osam od 10 ispitanika (79 posto) vidi koristi od EU-ova članstva, prije svega zbog novih mogućnosti za rad (51 posto), doprinosa EU-a gospodarskom rastu zemlje (32 posto) te boljem standardu života , ali i boljoj suradnji Hrvatske s drugim EU-ovim članicama (po 29 posto). Većina ispitanika ima pozitivnu predodžbu o EU-u (51 posto), što je više od EU-ova prosjeka, neutralno mišljenje ima njih 38 posto, a 11 posto ima negativno.
Čitaj više
Vrijeme europskih fiskalnih poticaja prošlo, što to donosi gospodarstvima?
Odluka njemačkog ustavnog suda o izvanproračunskim fondovima potvrdila je novi smjer europskih fiskalnih politika.
29.11.2023
Malošto će u našim životima ostati isto nakon novih pravila EU o ambalaži
EU do 2040. želi za 15 posto smanjiti količinu otpada od materijala za pakiranje.
23.11.2023
Hrvatska sedma u Europskoj uniji po broju turističkih kreveta
Hrvatska drži četiri posto udjela u ukupnom broju ležajeva.
31.10.2023
Da aktivnosti EU-a utječu na njihov život smatra 70 posto građana, dok više od trećine EU-ovih građana vjeruje da bi borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (36 posto) te javno zdravlje (34 posto) trebali biti prioriteti za Europski parlament. Slijede mjere protiv klimatskih promjena te potpora gospodarstvu i stvaranju novih radnih mjesta (po 29 posto).
Migracije i azil s 18 posto trenutačno su na devetom mjestu na listi prioriteta, što je porast za sedam postotnih bodova u odnosu na jesen prošle godine.
I za hrvatske ispitanike prioritetna tema za Europski parlament treba biti borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 posto), a gotovo jednako važnom smatraju i podršku gospodarstvu te otvaranje novih radnih mjesta (44 posto). Slijede javno zdravstvo i budućnost Europe (po 28 posto), obrana, sigurnost i zaštita vanjskih granica EU-a te djelovanje protiv klimatskih promjena (po 23 posto).
Kao i proljetos, od 15 ponuđenih tema u istraživanju, migracije i azil su na posljednjem mjestu prioriteta (šest posto).
"Ovaj Eurobarometar pokazuje da je Europa važna. U ovom teškom geopolitičkom i društveno-gospodarskom kontekstu, građani vjeruju da će EU ponuditi odgovore. Velika većina Europljana vjeruje da su EU-ove mjere imale pozitivne učinke na njihovu svakodnevicu", izjavila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.
Ekonomske poteškoće i dalje su izazov za mnoge Europljane, iako su indikatori u posljednjih šest mjeseci nešto bolji, navodi se u izvješću i naglašava da 73 posto ispitanika (šest postotnih bodova manje nego na proljeće 2023.) smatra da će im u idućoj godini standard života biti u padu. Više od trećine Europljana (37 posto) ponekad ili većinom ima problema s plaćanjem računa.
U Hrvatskoj 74 posto ispitanika očekuje pad životnog standarda (13 postotnih bodova manje nego proljetos). U protekloj godini njih 44 posto povremeno su imali poteškoća s plaćanjem računa na kraju mjeseca, a devet posto ima probleme većinu vremena (dva postotna boda manje nego u ožujku 2023.).
S približavanjem europskih izbora 2024. godine, većina Europljana (53 posto) želi da Europski parlament ima važniju ulogu. To je mišljenje većine u 21 državi članici, među ostalim i u Hrvatskoj (59 posto). Većina EU-ovih ispitanika (57 posto) zainteresirana je za predstojeće izbore za Europski parlament, što je stabilan rezultat u usporedbi s proljećem 2023. (jedan postotni bod više), a šest postotnih bodova više u odnosu na jesen 2018. godine, odnosno u sličnom razdoblju uoči prošlih europskih izbora.
I u Hrvatskoj se u odnosu na isto razdoblje prije posljednjih EU-ovih izbora bilježi značajan porast zainteresiranih građana. Sada ih je 57 posto, što je 11 postotnih bodova više nego najesen 2018. godine.
Natpolovična većina hrvatskih građana (53 posto) kaže da bi vjerojatno glasovali na europskim izborima kada bi se oni održavali idući tjedan.