Slovenska vlada odlučila je kako će novac za obnovu nakon poplava namaći privremenim povećanjem poreza na dobit pravnih osoba za tri postotka, s 19 na 22 posto, ali i porezom na aktivu banaka od 0,2 posto. Novac za obnovu će u proračun dolaziti i od dobiti Slovenskog državnog holdinga.
Naplata poreza kreće od 2025. godine, dok bi se iduće godine obnova trebala financirati zaduživanjem. Slovenski ministar financija Klemen Boštjančič je na konferenciji za novinare u četvrtak izjavio da su se na to odlučili zbog mogućih pravnih komplikacija glede retroaktivne primjene zakona. Usto, Slovenija dogodine računa i na novac iz Europskog fonda za solidarnost.
Ministar Boštjančič istaknuo je da će država putem tih privremenih poreza koji će trajati pet godina prikupiti 1,5 milijardi eura. Država je ove godine za mjere nakon poplava iz proračuna već izdvojila oko 420 milijuna eura.
Čitaj više
Golob najavio novi porez, želi od banaka prikupiti pola milijarde eura
Banke su, prema riječima Goloba, pobjednice proteklih godina, stoga će ih oporezivati.
05.09.2023
Sve snage su u pripravnosti zbog porasta vodenog vala Drave
Uslijed visokog vodostaja rijeke Drave, proglašeno je izvanredno stanje za područje Donjeg Miholjca.
11.08.2023
Slovenija zbog poplava 14. kolovoza proglašava danom solidarnosti
Građani predložili da se ponedjeljak proglasi slobodnim danom kako bi se poslala poruka podrške svima pogođenima.
09.08.2023
Šteta od poplava u Sloveniji penjat će se na milijarde eura
Prvotna procjena šteta koju je dao premijer Golob tijekom vikenda iznosila je 500 milijuna eura.
08.08.2023
Najkritičnije na sjeveru Hrvatske, zbog naleta Drave oglasile se i sirene
Sjeverna Hrvatska se i dalje bori s izazovima nabujalih rijeka Drave, Mure i Save.
08.08.2023
Zakon o obnovi ima 150 članaka i regulira brojna područja, od zamjenske gradnje, pomoći stanovništvu i gospodarstvu, zaštiti okoliša, sanacije izvora vode i poljoprivrede pa do daljnjeg razvoja, objasnio je ministar.
Zakon predviđa pomoć gospodarstvu kroz kombinaciju državnih jamstava za kredite i subvencija kamatnih stopa. Time je, prema Boštjančiču, manji utjecaj na javne financije do kojeg bi došlo samo u slučaju aktivacije jamstava. Ministar je pritom i banke pozvao da kreditima prate obnovu. "Država pokriva dio poslovnog rizika banaka, a zajmoprimcima pomaže subvencijom kamatnih stopa", izjavio je Boštjančič.
Država će građanima pomoći i subvencioniranjem cijele kamatne stope.
Predstavnici gospodarstva protive se povećanju poreza.