Izbori se prečesto opisuju kao ključni, ali poljski izbori koji će se održati 15. listopada to doista i jesu zbog velikih implikacija za 38 milijuna stanovnika, poljski odnos s Europom i tijek rata u Ukrajini. Bez obzira na ishod, Zapadu je u interesu da Poljska ostane na demokratskom putu i okosnica ukrajinske obrane i europske sigurnosti.
Tijekom posljednja tri desetljeća, poljsko gospodarstvo bilo je među velikim uspješnim pričama u regiji. Pridruživši se Europskoj uniji tek 2004. godine, Poljska je sada njezino šesto najveće gospodarstvo, s BDP-om po glavi stanovnika višim nego u dugogodišnjim članicama poput Portugala i Grčke.
Ipak, ispod tog prosperiteta rastu političke i društvene napetosti koje ugrožavaju moć vladajuće Stranke prava i pravde (Prawo i Sprawiedliwość – PiS). Uoči nedjeljnih izbora svjedočili smo najvećim prosvjedima od pada komunizma i ostavke dvojice visokih vojnih dužnosnika. Rekordan broj Poljaka u inozemstvu prijavio se za glasovanje, unatoč zakonu osmišljenom da poništi što više tih glasačkih listića.
Čitaj više
Poljska prestala isporučivati oružje Ukrajini zbog svađe oko izvoza žitarica
Poljska vladajuća stranka se zabranom izvoza žitarica dodvorava svojim ruralnim biračima.
21.09.2023
Poljaci će na referendumu odlučivati o prodaji državnih poduzeća
Poljaci će se na referendumu izjasniti podržavaju li privatizaciju državnih kompanija, a taj prvi u nizu referenduma vjerojatno će se održati isti dan kad i parlamentarni izbori.
11.08.2023
Poljska na granicu s Bjelorusijom šalje i do 10 tisuća vojnika
Porasla je zabrinutost zbog prisustva stotina plaćenika iz ruske skupine Wagner na teritoriju Bjelorusije.
10.08.2023
Poljaci zbog definiranja 'ruskog utjecaja' zabrinuli Uniju
Ukinuli su odredbu o desetogodišnjoj zabrani pristupa javnim dužnostima osobama pod ruskim utjecajem.
04.08.2023
Reakcija proizlazi iz niza vladinih politika koje su, između ostalog, potkopale neovisnost pravosuđa i slobodu medija. Manjine, LGBTQ osobe, migranti, žene i kritičari vlade povremeno su bili meta zapaljive retorike ili diskriminacije. Kritičari tvrde da je PiS-ova preokupacija kulturnim skretanje pažnje s izazova koji bi rast Poljske mogli izbaciti iz kolosijeka gospodarski, uključujući rastuće troškove života, starenje stanovništva i duboke regionalne razlike u prihodima i mogućnostima.
U međuvremenu, unutarnje podjele Poljske izazvale su zabrinutost oko njezine pouzdanosti kao partnera Ukrajini. Nakon ruske invazije, Varšava je poslala zalihe oružja, uspostavila ključnu logistiku i središta za obuku sa zemljama NATO-a te prihvatila najveći broj ukrajinskih izbjeglica. No veze između dviju zemalja otad su se pogoršale, posebno nakon što je poljska vlada uvela zabranu uvoza ukrajinskog žita i zaprijetila da će uskratiti daljnju vojnu potporu. Iako je to možda samo populistički predizborni potez, odaje nedostatak ozbiljnog razmišljanja o dugoročnim interesima Poljske.
Čelnik oporbe Donald Tusk, bivši premijer, obećao je uskladiti poljske zakone s normama EU-a i riješiti disparitet u bogatstvu. Budu li izbori tijesni, manje stranke, uključujući i one kraj kojih rigidni stavovi PiS-a izgledaju umjereno, mogle bi biti ključne za uspostavu vlade.
Bez obzira na izborni ishod, sljedeća vlada Poljske mora bolje uravnotežiti nacionalne interese zemlje sa svojim obvezama prema Ukrajini i odgovornostima kao članice EU-a. To je ključno za rješavanje izazova kao što su proširenje EU-a i energetska tranzicija Poljske, uz promicanje regionalne stabilnosti i suradnje.
Za Europu će balansiranje između mrkve i batina biti teško, pogotovo ako Poljska krene u još populističkijem smjeru. Ipak, poljski postkomunistički identitet duboko je ukorijenjen u njenu članstvu u NATO-u i EU-u – ona je, na kraju krajeva, najveći korisnik transfera EU-a. To prijateljima Poljske daje nemali utjecaj. Trebali bi ga koristiti kako bi držali poljske čelnike odgovornima za svoje postupke i ponudili poticaje za reforme. Cilj je stabilna i demokratska Poljska koja napreduje. Ostalo je na biračima da odluče.