.webp){kind=icon}
Hrvatska je vlada u srijedu reagirala na gubitak arbitražnog spora s mađarskom naftnom kompanijom MOL tvrdnjom da je "odlučujući o biti zahtjeva MOL-a" arbitražni sud "velikim (…) dijelom odlučio u hrvatsku korist". Zbog odluke za koju Vlada premijera Andreja Plenkovića tvrdi da je velikim dijelom "u hrvatsku korist", Hrvatska mora platiti 184 milijuna dolara, uvećano za zatezne kamate koje teku od 1. travnja 2014.
Spor koji je u prosincu 2013. mađarska kompanija pokrenula protiv Republike Hrvatske pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu svrstava se među neke od najdugotrajnijih u međunarodnoj arbitražnoj praksi, stoji u priopćenju Vlade. Tamo tvrde kako je arbitražni sud "odbio većinu MOL-ovih zahtjeva".
MOL je pokrenuo spor tvrdeći da je Hrvatska svojim postupanjem povrijedila Ugovor o energetskoj povelji i prava koja on jamči MOL-u kao stranom ulagaču. Mađarska je kompanija kupila 25 posto plus jednu dionicu Ine 2003. godine, a tijekom mandata Ive Sanadera sklopljene su Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara i Ugovora o plinskom poslovanju.
Zahtjevi MOL-a
Hrvatska je od Ine trebala preuzeti plinski biznis, odnosno podzemno skladište plina te trgovinu plinom. Skladište je preuzela, no ne i trgovinu prirodnim plinom jer je zaključeno kako bi tako nastala velika šteta za proračun. Trgovina prirodnim plinom u tom je trenutku bila strogo regulirana zbog čega je stvarala gubitke. Nakon toga tržište prirodnog plina nije niti liberalizirano.
MOL je tražio odštetu koja je premašivala 1,1 milijardu dolara.
Hrvatska je, objašnjava se u priopćenju Vlade, osporavala samu nadležnost Arbitražnog suda za odlučivanje o povredama Ugovora o energetskoj povelji, ali sud to nije prihvatio. MOL je postavio zahtjeve za naknadu štete po osnovi vođenja kaznenog postupka protiv bivšeg predsjednika Vlade Ive Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernádija u vezi sa sklapanjem spomenute Prve izmjene i dopune Ugovora o odnosima dioničara i Ugovora o plinskom poslovanju.
Bloomberg
MOL je tražio i naknadu štete po osnovi sprečavanja preuzimanja Ine i smanjenja vrijednosti MOL-ova udjela u njoj. Oba je zahtjeva arbitražni sud odbio, objašnjavaju u Vladi, a isto se odnosi i na MOL-ove zahtjeve temeljem povrede Glavnog ugovora o plinskom poslovanju i temeljem oduzimanja odobrenja za istraživanje ugljikovodika.
Arbitražni sud je odlučio u korist MOL-a u dijelu spora koji se odnosi na povredu Ugovora o energetskoj povelji, kad je hrvatska vlast propustila liberalizirati tržište plina u razdoblju od 2011. do 2014., a zatim i kad je Vlada donijela određene odluke kojima je regulirala tržište plina u veljači 2014.
U svojoj je presudi Arbitražni sud iznio i "određene tvrdnje u vezi s kaznenim postupkom protiv bivšeg predsjednika Vlade Sanadera i predsjednika Uprave MOL a Hernádija, osobito ustvrdivši kako u arbitražnom postupku nije dokazano djelo podmićivanja", stoji u priopćenju. Bivši premijer Sanader i šef MOL-a su pred hrvatskim sudovima proglašeni krivima te su im određene zatvorske kazne. Hernádi je tijekom postupka i nakon njega bio nedostupan hrvatskom pravosuđu.
Pitanje kaznene odgovornosti
"Hrvatska Vlada smatra da je pitanje kaznene odgovornosti bivšeg predsjednika Vlade Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Hernádija pitanje o kojem je konačno i pravomoćno odlučeno presudama isključivo nadležnih hrvatskih sudova pred kojima su stranke imale priliku iznijeti sve relevantne dokaze, što je uključivalo i saslušanje svih relevantnih svjedoka", stoji u priopćenju.
Vlada kaže i kako će zajedno s Državnim odvjetništvom i pravnim savjetnicima idućih dana analizirati presudu i donijeti odluke o daljnjim koracima "o čemu će javnost biti pravovremeno obaviještena". Tvrde i kako će poštivati "međunarodno pravo i odluke međunarodnih sudova i tribunala (…) pridržavajući si pravo razmatranja mogućnosti korištenja pravnih mehanizama koji joj stoje na raspolaganju".
Vlada premijera Plenkovića već je početkom ove godine pokrenula postupak za reviziju još jednog spora koji je 2016. izgubila protiv MOL-a. Tada se radilo o odluci Komisije Ujedinjenih naroda za međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL). Mađari su u tom postupku završenom u prosincu 2016. primili odštetu od 14,5 milijuna eura od Hrvatske. Radilo se o pokušaju utvrđenja ništetnosti Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara, kao i Ugovora o plinskom poslovanju, a Vlada svoj zahtjev temelji na presudi hrvatskih sudova protiv Sanadera i Hernádija.
