Grčka konzervativna stranka Nova demokracija (Néa Dimokratía) uvjerljivo je pobijedila na ponovljenim parlamentarnim izborima u nedjelju, a glasači su njezinu kandidatu Kyriakosu Mitsotakisu jasno povjerili još jedan četverogodišnji premijerski mandat.
Nakon prebrojanih 91 posto glasova, stranka desnog centra Nova demokracija vodila je s 40,5 posto osvojenih glasova, prema čemu osvaja 158 od 300 zastupničkih mjesta u parlamentu, pokazale su brojke grčkog ministarstva unutarnjih poslova.
Nova demokracija vodila je za 20 postotnih bodova ispred radikalne ljevičarske stranke Syrize, koja je pobijedila na izborima 2015. uslijed teške dužničke krize te upravljala zemljom do 2019. godine, kada ju je na izborima porazila Mitsotakisova stranka.
Čitaj više
Grci ponovno biraju, investitori očekuju pobjedu Mitsotakisa
Donedavni premijer Kyriakos Mitsotakis sam će formirati vladu ako ponovni rezultat iz svibanjskih izbora.
25.06.2023
Premijer Mitsotakis s najviše glasova, no nedovoljno za samostalnu vladu
Vodeće tri stranke imat će desetak dana za eventualno sklapanje koalicije.
21.05.2023
Neizvjesni izbori u Grčkoj, Mitsotakis želi novi mandat
Grci izlaze u nedjelju na najneizvjesnije nacionalne izbore u posljednjem desetljeću koji će vjerojatno dovesti do dodatnih izbora.
19.05.2023
Grčka na putu oporavka, a birači podijeljeni oko izbora za budućnost
Teško je na ulicama ne uočiti da se Grčka vraća iz dubina ekonomske krize u koju je bila zapala prije sada već više od desetljeća.
21.05.2023
"Ova velika podrška samo uvećava moju odgovornost da odgovorim na nade naroda. Osobno osjećam još snažniju obvezu služiti zemlji svim svojim sposobnostima", rekao je Mitsotakis okupljenom mnoštvu u sjedištu Nove demokracije u središtu Atene.
Pedesetpetogodišnji Mitsotakis, bivši bankar i izdanak moćne političke obitelji, obećao je povećati prihode od ključne turističke industrije, stvoriti radna mjesta i podići plaće ne bi li se približile prosjeku Europske unije.
Došao je na vlast 2019. nakon što je na izborima pobijedio Syrizu, koja se uzdigla usred dužničke krize zbog koje je Grčka gotovo izbačena iz eurozone.
"Očito je ovo ogroman poraz", rekao je Eukleides Tsakalotos, koji je bio ministar financija u Syrizinoj vladi, za grčku televiziju Skai. Syriza je na temelju ranih predviđanja osvojila 47 mjesta u parlamentu.
Mitsotakis, koji je bio premijer od 2019. do svoje ostavke nakon neizvjesnog rezultata izbora u svibnju, obvezao se provesti reforme u svrhu popravljanja kreditnog rejtinga zemlje nakon iscrpljujuće dužničke krize koja deset godina potresa Grčku.
Izbori u nedjelju drugi su u proteklih pet tjedana nakon što prvi, održani 21. svibnja s drugim izbornim sustavom, nisu nijednoj stranci uspjeli osigurati apsolutnu većinu u parlamentu s 300 zastupničkih mjesta. Sustav korišten u nedjelju daje vodećoj stranci dodatna mjesta, ovisno o podršci glasača.
Pandemija COVID-19 i smrtonosna željeznička nesreća u veljači razotkrile su mane sustava javnog zdravstva i javnog prijevoza. No birači su najviše zabrinuti zbog krize životnih troškova i gospodarskih poteškoća.
Iznenađenje predizborne kampanje
Izbori u nedjelju održali su se u sjeni brodoloma migranata ovog mjeseca, u kojem su, sumnja se, stotine ljudi poginule blizu obale na jugu Grčke. Jedna od najgorih katastrofa u proteklih nekoliko godina razotkrila je podijeljenost političkih stranaka po pitanju migracija.
Protuimigrantska stranka Spartanci (Spartiátes), koja je rekla da je Grčka ugrožena zbog nekontroliranih migracija, bila je iznenađenje predizborne kampanje. Na temelju prvih rezultata, osvojila je 4,7 posto glasova, odnosno do 13 mjesta u parlamentu.
Relativno nepoznatoj stranci je narasla popularnost nakon što ju je podržao Ilias Kasidiaris, čelnik sada zabranjene krajnje desne stranke Zlatna zora (Chrysí Avgí). Njegovoj stranci je zabranjeno sudjelovati u izborima te je iz zatvora pružio podršku Spartancima.
Tema brodoloma migranata dominirala je u predizbornoj kampanji za ove izbore.
Spasioci su pronašli 104 preživjele osobe i 82 mrtva tijela, no smatra se da je i do 750 ljudi bilo na plovilu koje je iz Libije putovalo prema Italiji. Brod je pratila grčka obalna straža, koja je rekla da su putnici odbili svaku ponudu da im se pomogne.
Mitsotakis, čija je administracija zauzela čvrst stav prema migraciji, za nesreću je okrivila krijumčare te je pohvalila obalnu stražu za spašavanje ljudi. Čelnik poražene Syrize Alexis Tsipras postavio je pitanje zašto obalna straža nije ranije intervenirala.