Bosna i Hercegovina korak je bliže kandidatskom statusu o kojem bi Europsko vijeće moglo odlučivati u prosincu, izjavio je u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković.
Nakon objave da su Ukrajina i Moldavija dobile status kandidata za učlanjenje u EU, premijer je komentirao što se na samitu u Bruxellesu događalo vezano uz susjednu BiH.
Među usvojenim zaključcima o zapadnom Balkanu, dva su paragrafa posvećena Bosni i Hercegovini te se u njima prvi put navodi mogućnost da BiH dobije kandidatski status ako ispuni manji dio reformi od onih 14 prioriteta koje je Komisija postavila u svom mišljenju, prenosi Hina.
"Dogodila se velika tektonska promjena da su zemlje koje nisu imale tako jasnu europsku perspektivu, najednom prešle iz politike susjedstva u politiku proširenja", rekao je novinarima Plenković nakon što su zaključci usuglašeni.
Plenković dodaje kako se cijelo popodne vodila žustra rasprava o Bosni i Hercegovini u kojoj se borio za što bolji tekst zaključaka koji će BiH pomaknuti s mrtve točke u europskim integracijama.
"Bosna i Hercegovina šest i pol godina čeka na kandidatski status. Danas smo je objeručke gurnuli korak naprijed prema tom statusu”, istaknuo je Plenković.
"Europsko vijeće pozdravlja politički dogovor koji su 12. lipnja 2022. postigli čelnici Bosne i Hercegovine u Bruxellesu i koji je potreban za stabilnost i puno funkcioniranje zemlje kako bi odgovorilo težnjama naroda. Poziva sve političke čelnike u BiH da brzo ispune obećanja dana u dogovoru i hitno dovrše ustavnu i izbornu reformu koja će omogućiti zemlji da odlučno napreduje na europskom putu u skladu s mišljenjem Komisije.
Europsko vijeće je spremno dodijeliti kandidatski status Bosni i Hercegovini i u tom cilju poziva Komisiju da bez odgode izvijesti Vijeće o provedbi 14 ključnih prioriteta postavljenih u mišljenju s posebnom pozornošću na one koji predstavljaju bitan set reformi kako bi Europsko vijeće ponovno odlučivalo o tom pitanju", kaže se u dijelu zaključaka koji se odnosi na BiH.
Pod ključnim setom reformi podrazumijeva se ustavna i izborna reforma, zakon o sudbenom vijeću, zakon o tužiteljskom vijeću, zakon o sukobu interesa te zakon o javnim nabavama.
Ako Bosna i Hercegovina donese te zakone i Europska komisija u svom izvješću o napretku koje se očekuje u listopadu to povoljno ocijeni, Europsko vijeće moglo bi u prosincu odlučivati o kandidatskom statusu za Bosnu i Hercegovinu.
"Za nas je osobito važno da nama susjedna država u kojoj živi pola milijuna Hrvata ulovi korak sa zemljama u regiji i sada s Ukrajinom, Moldavijom i Gruzijom", rekao je Plenković.
Dodao je kako je Bosni i Hercegovini upućena poruka za hitno pristupanje izmjenama izbornog zakona kako bi se i taj ključni preduvjet za izbore u listopadu na najbolji način mogao ispuniti.
"S obzirom na sve okolnosti i na činjenicu da je bilo puno zemalja koje su bile rezervirane prema BiH, ovo je danas veliki, pozitivan signal prema susjednoj zemlji, zahvaljujući zagovoru Hrvatske", rekao je Plenković.