"Jedna od mnogih zabluda onih koji se bave analitikom onoga što objavljuje tjednik Nacional je taj da smo dobili tonu materijala, pa da na kapaljku u točno predviđenim tempom i u određenim trenutcima vadimo te materijale. Moram reći da se ne vodimo kalkulacijama kako bi dizali tiraže tjednika", poručio je glavni urednik i vlasnik tjednika Nacional, Berislav Jelinić.
U programu HRT-a govorio je skupa s bivšim šefom USKOK-a, Željkom Žganjerom, političkim analitičarem Aleksandrom Musićem i članom radne skupine za izmjenu kaznenog zakon o kaznenom postupku (ZKP) Ivanom Turudićem komentirajući kazneno gonjenje zbog curenja informacija, gušenju demokracije i izmjene ZKP-a i optužbe premijera Andreja Plenkovića da mu pojedini mediji kalkulirano smještaju.
Urednik Nacionala je pojasnio kako postoje razni razlozi zašto neke informacije dođu do određenih medija, no kalkulacije tih vrsta da se na kapaljku informacije objavljuju radi dizanja čitanosti smatra netočnima.
Čitaj više
'Ne postoji zakon koji može prevenirati curenje podataka'
Živković ističe i kako postoje već dva kaznena djela predviđena za slične situacije.
16.02.2023
Plenković: Nema svađe između Vlade i privatnog sektora
Plenković je istaknuo da bi bez mjera Vlade cijene energije bile puno veće i da ministri analiziraju situaciju nakon 1. travnja.
02.02.2023
Anušić: Protiv sam smjene Tramišak, ali moja je potpora premijeru neupitna
"Nataša Tramišak vraća se u županiju, preuzima onaj resor koji je vodila i očekuje nas na novim projektima."
12.01.2023
Policija u kući bivšeg HDZ-ova ministra Tolušića; uhićene dvije osobe
Istraga i uhićenja vezani uz dva natječaja u vinskom sektoru.
07.07.2022
U svom ekspozeu referirao se na mobitel šefa Hrvatskih šuma, Krunoslava Jakupčića za koji je rekao da je bremenit s raznim komunikacijama, no neke su komunikacije bitnije su od drugih. Naveo je da je tjednik u posjedu i privatne komunikacije koju smatra da ne treba objaviti u javni prostor. Kaže, konkretno kada je riječ o aferi Hrvatske šume i Jakupčiću da su objavili dio materijala koji je bio spreman za objavu, ali ističe da nisu još uvijek u posjedu cjelokupnog inkriminirajućeg materijala s kojim, kako kaže ih se optužuje da kalkuliraju.
Iako novinari nisu obvezni nikome otkriti izvore, pa niti pred sudom, dotakao se spisa Josipe Rimac, za koji je rekao da nije nikakva tajna i dostupan je većem broju ljudi. "Nije nikakva tajna da je Jakupčiću oduzet mobitel prilikom njegova privođenja u kontekstu te afere, a nakon čega je proširena istraga protiv njega (Jakupčića) i nije tajna da se taj materijal nalazi u spisu tog predmeta. Spis je dostupan većem broju ljudi koji ga mogu dijeliti i trijažirati", rekao je Jelinić.
Postupak istrage je entitet za sebe, kaže urednik tjednika te dodaje da ono što je ključno za javnost, je da postoje dijelovi spisa koji ukazuju na to da se primjenjuju selektivni kriteriji prilikom optuživanja ii prilikom procesuiranja. Između ostalog tvrdi da su iz spisa Rimac izvučene komunikacije s političkim establišmentom stranke Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), dok je jedino ostavljena privatna komunikacija Rimac i njezine majke o djeci i slike djece.
"Pokazalo se da je taj spis bremenit sadržaj, zreo za kvalitetno procesuiranje. Pa se postavlja pitanja ako je trgovina utjecajem ili zlouporaba položaja i ovlasti prisutna kod Aladrovića ili Miloševića, šta se onda događa sa saborskom zastupnicom Draganom Jeckov iz Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) koja u poruci dostavlja imena 32, ili više kompanija i agresivno se raspituje što se dešava oko poticaja za njih koje daje Ministarstvo gospodarstva", rekao je Jelinić.
Curenje informacija
Član radne skupine za izmjenu kaznenog zakona o kaznenom postupku Ivan Turudić je mišljenja da je država dužna osigurati instrumente za efikasno vođenje kaznenog postupka. On navodi kako objava bilo kakvog materijala nije dobra za postupak. Curenje informacija u javnost posve je pogrešno tumačiti kao napad na novinare i slobodu izražavanja i kaže da je to netočno.
Na opasku novinara da su informacije curile i u vrijeme kada to zakon nije dozvoljavao, Turudić je rekao: "Kazneno djelo je i ubojstvo, a ljudi se i dalje ubijaju. Tako je i s curenjem informacija. Do 2012. istraga je bila tajna, nakon čega je Ustavni sud ustvrdio da istrage ne smiju biti tajne, iako uređene europske zemlje poznaju tajnost istrage poput Francuske ili Španjolske."
Smatra da je sada složenija situaciji, pojašnjavajući kako je povreda tajnosti postupka tijekom izvida kazneno djelo, dok je davanje sadržaja dokaznih radnji tijekom istrage, iz druge faze postupka, nije kazneno djelo. Uvjeren je kako kaže da se i tomu može doskočiti. Odnosno sud može izmijeniti odluku i odlučiti da se radi o tajnim podacima i opet se onda čini kazneno djelo, tumači Turudić. "Mogu Vam unaprijed reći, kao čitatelj i obični građanin, informacije će i dalje curiti. Više se radilo o jednog načelnoj deklaraciji", rekao je.
Član radne skupine za izmjenu ZKP-a tvrdi da Jakupčićeva afera ima jako malo veze s izmjenom ZKP-a, možda tek jedan posto. Turudić pojašnjava kako je stvarni cilj ZKP-a učiniti ga pravednijim. Konkretno u slučaju Jakupčić, kaže, rade se posebne dokazne radnje, odnosno kolokvijalno nekoga se prisluškuje i sve ono što može biti zanimljivo za postupak ide u optužnicu.
Nekadašnji šef USKOK-a Žganjer koji ima bogato iskustvo iza sebe kaže da su informacije uvijek curile i ističe da je kriminalnom miljeu uvijek bilo u interesu u najranijoj fazi saznati što se događa s nekim predmetom, dok je predmet još kod policije. "Žele biti pripremljeni, a ne dočekati policiju koja će im pokucati na vrata u cik zore s nalogom za pretres stana i uhidbenim nalogom. Primarni interes kriminalne skupine ili pojedinca je znati s kim treba razgovarati, koje dokazne materijale skloniti, ili uništiti i s kim treba popričati i kako dogovoriti stvar", rekao je Žganjer.
Mediji kao artiljerija
Mediji nikad nisu neutralni, mogu biti profesionalni ili ne, smatra politički analitičar Musić i dodaje da su to uvjeti u kojima se igraju premijer, ili oporba.
Po njemu uopće nije bitno jesu li poruke, odnosno informacije koje su procurile u javnost orkestrirane ili ne. Musić je uvjeren da čelnik u izvršnoj vlasti mora biti spremni na takvu igru i ne vidi tu ničega osobnog.
Izjavu Plenkovića, u kojoj se premijer jada kako su se mediji okomili na njega, analitičar vidi u tome da su mediji masovno naklonjeni ljevici. "Ako se 100 posto medija uzme kao uzorak, određena stremljenja prema ljevici su nešto zastupljenija, prema različitim iteracijama ljevice od lijevog centra, nego što su zastupljena neka desna stajališta u medijskom prostoru", poručuje Musić.
Nadalje, komentirao je i samu stranku HDZ za koju kaže da je izgubila, kako ih naziva, ledolomce, koje je nekad imala. Ledolomci su bile prave osobe u pravo vrijeme koje su znale odnijeti medijsku vatru, odnosno skrenuti pozornost i privući je na sebe te tako stranku rasteretiti. Sada, smatra Musić, jedna osoba će biti zaslužna za sve eventualne pobjede HDZ-a i nema teškaša koji mogu upiti dio medijske percepcijske negative na sebe. Uvjeren je da je u srednjoročnom i dugoročnom vođenju stranke potrebno imati dva ili tri teškaša koji mogu svojim političkim brendom ili javnim nastupom stvari otupiti.
No postoji nada za HDZ i tom sektoru, tvrdi analitičar, iako su fizički dosta udaljeni od središnjice stranke. Jedan teškaš HDZ-a, prema Musiću je na jugu, a drugi na istoku Hrvatske. Za njih kaže da rasturaju u svojim izbornim jedinicama i popularni su u narodu. Ipak bio je do kraja transparentan i otkrio na koje dvoje HDZ-ovih teškaša misli. Po njemu su to gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na jugu zemlje, kojeg je opisao kao politički lukavog, u maniru pravog Dubrovčanina, te Ivan Anušić na istoku.
Rušenje vlasti
Pad popularnosti HDZ-a je neupitna, smatra urednik Nacionala i to zbog načina na koji se upravlja državnom, a to je kako opisuje podjela primordijalnog plijena. Ističe da se u uredu premijera trgovalo utjecajem, a dokaz za te navode vidi u spisu Gabrijele Žalac. "Kazneno djelo, trgovine utjecajem dovršeno je u uredu premijera i u njegovom prisustvu, ali eto on nije bio kapacitet prepoznati to, već se tom frajeru zahvaljuje", kaže Jelinić.
Na kraju je Jelinić zaključio da se ne radi o rušenju vlasti, već se osvjetljava ono što vlast radi, kakvu narav ima i kako se premijer na čelu te vlasti ponaša. "U posljednje vrijeme se vidi da se rasuo i nema savjetnike za krizno komuniciranje. Postavio je državu tako da se pripravnik u Hrvatskim šumama ne može zaposliti bez da se njega nazove. Dvije trećine njegove vlade je upalo u pravne probleme. Može reći da je neke naslijedio, ali ako ih nakon šest godina nije uspio počistiti onda je sve to i njegov problem", rekao je Jelinić.
KZP ne kontrolira novinare
Najavljenim izmjenama ZKP-a želi se onemogućiti objavljivanje u javnosti podataka koji nisu relevantni za neku pokrenutu istragu, a ne ograničiti rad novinarima, rekao premijer Andrej Plenković u petak na svečanosti otvorenja 26. Međunarodnog sajma gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede Viroexpo u Virovitici.
Plenković je poručio kako nitko neće kontrolirati medije, niti utjecati na to što netko objavljuje, ali će se sankcionirati "dilanje" informacijama, dodavši: "Razvila se neka priča o onome što mi nismo rekli. Mi govorimo o preciznom definiranju prema određenoj skupini ljudi, koja ima privilegiju da je u posjedu informacija."
Plenković je istaknuo kako postoji niz zemalja čiji zakonski okvir ima identične odredbe, a ravnoteža između zaštite prava pojedinca i javnog interesa neće biti narušeni. Ne vidi, kazao je, interes države da bude suglasna s time da se hrpetina nekih materijala, kako ih je nazvao, koristi za nešto što nije bio smisao istrage.
Precizno se zna tko može imati podatke prikupljene u nekoj od istraga, "to je 10 ili 15 ljudi, precizno ovlaštenih, imenom i prezimenom koji te podatke imaju zbog odluka javnih tijela, radi suzbijanja nekog kaznenog djela ili korupcije", izjavio je premijer, dodavši da krug ljudi koji ima te dokumente je vrlo uzak, kaže da to može biti policija, državno odvjetništvo, sud, okrivljenici ili njihovi branitelji.
Premijer je uvjeren kako nema nikakvog razloga za to da podaci koji nisu bitni za istragu završe u javnosti, a dio tih materijala zadnjih godina koristi se za sasvim druge teme i zlorabi se. "Nije dobro za ljude koji su u postupku, nije dobro za javno ozračje u kojem se nerijetko unaprijed ljudi osuđuju, dožive svojevrsnu javnu osudu, a kasnije kad proces bude gotov, više to nikoga nije ni briga", rekao je Plenković.
Na kraju je zaključio kako nije u interesu države da se objavljuju informacije prikupljene u istrazi koje nisu bitne za kazneni postupak, "ali mogu biti lijepo distribuirane, pakirane i pričinjavati nekakve političke ili javne teme, komentare, stvarati nekakav okvir. Ja ne mislim da država to treba raditi, odnosno da netko tko je u posjedu toga, to radi", poručio je premijer.