Boris Johnson će se u ponedjeljak suočiti s izborom za vodstvo u svojoj vladajućoj Konzervativnoj stranci nakon niza skandala, uključujući i status prvoga sjedećeg premijera terećenog za kršenje zakona.
Viši torijevski zastupnik Graham Brady u televizijskoj je izjavi rekao kako je prag od najmanje 54 zastupnika – 15 posto od ukupnog broja konzervativaca – postignut radi pokretanja glasanja o nepovjerenju Johnsonu. Glasanje je zakazano za 18 sati i trajat će dva sata, a rezultati će se znati ubrzo nakon toga, rekao je Brady.
Pritisak na britanskog premijera rastao je zbog "partygatea", medijskog nadimka za ilegalne događaje u Downing Streetu tijekom pandemije zbog kojih je Johnson dobio policijsku kaznu. Skandal je pojačao osjećaj frustracije među torijevskim zastupnicima, nakon onoga što su vidjeli kao niz pogrešaka i zaokreta koji su doveli do pada stranke u anketama javnog mnijenja.
To što je toliko zastupnika izgubilo povjerenje u njega veliki je udarac za Johnsona, koji je 2019. Konzervativnu stranku doveo do najveće pobjede na općim izborima u više od tri desetljeća. Ipak, to uopće ne znači da će glasanje okončati njegov premijerski mandat, a Johnson je jasno izrazio namjeru boriti se.
"Večeras je prilika za okončanje višemjesečnih nagađanja i dopuštanje vladi povući crtu i krenuti dalje, ispunjavajući prioritete ljudi", rekao je u priopćenju glasnogovornik Johnsonova ureda.
Viši članovi njegova kabineta, uključujući ministricu vanjskih poslova Liz Truss i ministra zdravstva Sajida Javida, također su u ponedjeljak rekli kako Johnson ima njihovu podršku.
"Premijer će stajati i boriti se za svoje mjesto pod suncem s vrlo, vrlo jakim temeljem", rekao je Javid za Sky News u ponedjeljak, prije Bradyjeve objave. "Dakle, pričekajmo i vidimo što će se dogoditi."
Za njegovu smjenu potrebna je većina od 359 stranačkih zastupnika, a svi suzdržani mijenjaju matematiku. Nekoliko faktora moglo bi ići u korist premijera, uključujući veliki broj zastupnika na vladinu platnom spisku i nedostatak očitih nasljednika oko kojih bi se stranka okupila. Ako Johnson na tajnom glasanju pobijedi, prema stranačkim bi pravilima na još jedno glasanje bio godinu dana imun.
To, međutim, pokazuje kako su premijeri obično znatno oslabljeni čak i ako pobijede, jer glasanje otkriva dubinu opozicije. Johnsonova prethodnica Theresa May bila je prisiljena na potonji način odstupiti samo nekoliko mjeseci nakon što joj je izglasano povjerenje, dok se torijevska stranka zbog Brexita raspala.
U ponedjeljak je bivši ministar Jesse Norman objavio pismo u kojem je osudio Johnsona, optužujući ga zbog "nedostatka osjećaja misije".
Čini se kako je pritisak za njegovu smijenu s mjesta posljednjih dana dobio zamah, kada su se mnogi torijevski zastupnici vjerojatno suočili s bijesom svojih birača i lokalnih stranačkih udruženja. U ponedjeljak se vraćaju u Westminster nakon dugoga blagdanskog vikenda kako bi proslavili 70 godina vladavine kraljice Elizabete Druge, nakon što su u petak vidjeli od gomile izviždanog Johnsona.
Bio je to podsjetnik da je Johnson, osim što je kažnjen zbog ''partygatea'', također bio prisiljen ispričati se kraljici zbog događaja održanog u Downing Streetu – kojem nije prisustvovao – uoči pogreba princa Philipa.
Strah da bi Johnson konzervativce mogao koštati općih izbora 2024. pojačan je novim anketama koje sugeriraju kako je stranka suočena s porazom na izvanrednim izborima u Wakefieldu 23. lipnja. To je sjedište povijesno laburističkih glasačkih okruga sjeverne Engleske – takozvani Crveni zid – koji je torijevcima 2019. pomogao postići ogromnu većinu u Donjem domu. U nedjelju je anketar JL Partners laburistima dao 20 bodova prednosti.
Stranka se također suočava s poniženjem na odvojenim dopunskim izborima koji će se istog dana održati u Tivertonu i Honitonu u jugozapadnoj Engleskoj. Kladionice favoriziraju liberalne demokrate za preuzimanje konzervativnog uporišta. Oba glasanja potaknuta su ostavkom torijevskih zastupnika zbog odvojenih seksualnih skandala.
Neizvjesnost oko Johnsonove budućnosti dolazi u ranjivom trenutku za Ujedinjeno Kraljevstvo, s ekonomskim posljedicama Brexita i pandemijom zbog kojih se potrošači suočavaju s najvećim pritiskom na životni standard od 1950-ih.
Krizu troškova života pogoršala je ruska invazija na Ukrajinu, za koju se činilo da je ranije ove godine Johnsona spasila od glasanja o nepovjerenju jer je kriza pomaknula fokus torijevskih zastupnika. Ali torijevci koji su svoja imena dodali u redove pobunjenika znače da se Johnson sada bori za spas svojega premijerskog mjesta.