Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu (EP) su izjavili da je uz uvođenje eura ovo povijesni trenutak za Hrvatsku unatoč činjenici što se konačna potvrda očekuje od Vijeće Europske unije 9. prosinca, hrvatski europarlamentarci vjeruju da će to biti protokolarna procedura.
Zastupnici u Europskom parlamentu KarloRessler (HDZ), Romana Jerković, (SDP), profesor doktor znanosti Marinko Ogorec s Veleučilišta Velika Gorica i profesor doktor znanosti Luka Brkić sa Sveučilišta Libertas komentirali su na HRT-u spremnost Hrvatske na Schengen, obveze koje preuzima, prednosti samog Schengena, ali i samu potvrdu odluke od Vijeća.
Zastupnik Ressler je istaknuo kako je odluka o ulasku Hrvatske u Schengen podržana velikom većinom i dodao: "Radi se o najvažnijoj odluci u našem mandatu zastupnika, o odluci koja kada se bude u potpunosti provela i kada uđemo u šengensko područje, jednako kao i uvođenje eura, znači jedan potpuni hrvatski povratak u Europu. U vrijeme nestabilnosti jasno je da takva dodatna sigurnost puno znači. Zato je ovaj dan povijesni u Bruxellesu bez obzira na to što još uvijek predstoji finalna odluka na razini Vijeća EU-a."
Eurozastupnici su u utorak odobrili ukidanje kontrola na unutarnjim granicama između schengenskog prostora i Hrvatske.
25.10.2022
Autor: Miro Soldić
Ressler se osvrnuo na protivljenje krajnje ljevica oko davanja pozitivnog mišljenja, no kaže kako su to marginalne pozicije u EP-u. "EP je prepoznao činjenicu da je Hrvatska u stanju štititi granicu EU-a. To je ono što je bitno", rekao je Ressler.
Zastupnica Jerković rekla je kako u Vijeću EU-a ne očekuje nikakve prijepore o finalnoj odluci. "Vijeće koje donosi konačnu odluku isto je ono tijelo koje je prije godinu dana dalo zeleno svjetlo Hrvatskoj, ono koje je od EP-a tražilo mišljenje i glasanje. Ne očekujem da će se dogoditi nešto nepredviđeno. Pretpostavljam da će na sastanku ministara unutarnjih poslova biti više riječi o Bugarskoj i Rumunjskoj koje su dobile zeleno svjetlo od Europske komisije, ali ne i od Vijeća EU-a", rekla je Jerković.
Osvrnula se i na poteze koji se mogu očekivati od Slovenije i dodala: "Mislim da i Sloveniji odgovara da brigu o vanjskim granicama preuzme Hrvatska. Instrument koji Slovenija ima je da zadrži kontrolu na svojim graničnim prijelazima, ali je pitanje što će se dogoditi. Što god da bude to neće biti presedan. I druge države su posezale za time, to je napravila Austrija Sloveniji, Njemačka Austriji, Francuska Italiji još 2011. godine, kada su Talijani pustili 25 tisuća migranata iz Tunisa. Za takvu odluku mora postojati snažan razlog za eventualnu odluku Slovenije i to je samo privremena mjera."
Gospodarstvo u Schengenu
Brkić se osvrnuo na gospodarstvo i što se može očekivati nakon pristupanja šengenskoj obitelji: "Definitivno šengenski prostor je zamišljen kao jedinstveno tržište. To je nešto što dodatno potiče kretanje faktorne proizvodnje. Puno će se lakše poslovati nego dosad. Ulazak je dobar, u EU-u jednostavno prolazi izgradnja jedinstvenog europskog tržišta. Krucijalni i najveći problem u EU-u je izgradnja europske socijalne države. Dubina integracije je nešto što izaziva prijepore. EU i dalje ima višebrzinske komponente, jedni su u Schengenu, drugi nisu, jedni su u eurozoni, drugi nisu. Ne smije se zaboraviti da su konstitutivni elementi EU-a nacionalne države. Nacionalni interes vrlo često nadvlada nad nečim što bi se moglo nazvati europski ili nadnacionalni interes", istaknuo je.
"Tu su i vječni prijepori u okviru europskog establishmenta, odnosno dubine i širine integracije. Ide li EU prema totalnoj integraciji, odnosno političkoj uniji ili će se vraćati korak-dva unatrag. EU je u proširenjima od 2004, svaki puta, gledano po srednjim vrijednostima, postajala sve siromašnija. To su bremenite stvari koje opterećuju EU, ali to nije od jučer. Hrvatska se odlučila da bude u krugu zemalja koje podržavaju dublju integraciju te se u skladu s time odlučila da uđe u eurozonu i Schengen", smatra Brkić.
Prošlo je osam godina otkako je Pariški sporazum o klimatskim promjenama stupio na snagu, a 4. studenog se obilježava i Svjetski dan klimatskih promjena.