Opći izbori u Bosni i Hercegovini (BiH) bit će održani u nedjelju, kada će birači imati priliku odlučiti tko će iduće četiri godine u njihovo ime voditi zemlju. Stranke i kandidati su im u izbornoj kampanji ponudili nacionalne teme kojih u BiH nikada ne manjka, ali i pokretanje različitih projekata te obećanja o "ekonomskom prosperitetu" kojeg u zemlji itekako fali.
Na glasačkom listiću će se naći 72 političke stranke, 38 koalicija i 17 nezavisnih kandidata. Ovjereno je te se na glasačkim listićima nalaze imena 7258 kandidata.
Pravo glasa na izborima ima 3.368.666 birača. Ukupno su određena 5903 biračka mjesta. Angažirano je više od 50 tisuća redovnog i izvanrednog osoblja izborne administracije te više od 60 tisuća akreditiranih promatrača.
Biraju se tri člana Predsjedništva BiH, dva iz Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i jedan iz Republike Srpske (RS), poslanici, odnosno zastupnici za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Narodnu skupštinu RS, Predstavnički dom FBiH te za skupštine deset kantona u FBiH.
Uz to se na području Republike Srpske biraju i predsjednik te dva potpredsjednika RS.
"Za državljane BiH koji privremeno žive u inozemstvu i imaju biračko pravo organizirat će se glasovanje u 21 diplomatsko-konzularnom predstavništvu (DPK) BiH. Onima koji ne ispunjavaju uvjete za glasovanje u DKP-u omogućit će se glasovanje poštom, o čemu će ih obavijestiti Centralna izborna komisija (CIK) BiH", naveli su iz CIK-a.
Previše nacionalnih tema, brojna obećanja o ekonomskom napretku
Iako predizborna kampanja po pravilu traje mjesec prije izbora, ona je u BiH počela mnogo ranije. Trenutno vladajući političari i stranke svoje su položaje i redovan rad institucija iskoristili za slanje političkih poruka te rezultate ustanova prisvajaju za osobnu promociju. Zato su neki od njih i kažnjeni. Najveće stranke u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj najčešće su posezale za nacionalnim temama za koje još uvijek, očigledno, još uvijek vjeruju da kod birača zavrjeđuju najviše pažnje.
S obzirom na to da su mnogi djelovali s pozicije vladajućih stranaka, nije manjkalo započinjanja i obećavanja velikih razvojnih projekata. Tako smo bili svjedoci obilježavanja različitih početaka gradnje autoputova, cesta, energetskih objekata, bolnica, škola… Iz javnih su proračuna isplaćivane različite vrste pomoći nezaposlenima, borcima, studentima, umirovljenicima…
Vehid Šehić, predsjednik koalicije Pod lupom, za Bloomberg Adriju kaže kako je ova predizborna kampanja slična većini prethodnih.
"Malo su se bavili ekonomskim programima, političkom stabilizacijom, socijalnom politikom i položajem građana Bosne i Hercegovine jer je njihova pobjednička kombinacija da se bave ratom, posljedicama rata, stvarajući strah od drugog i drugačijeg, o ugroženosti jednog, drugog ili trećeg naroda, i to je bilo dominantno. Čak je bilo i morbidnih poruka, što je neprihvatljivo i dokaz je koliko ne razmišljaju o stvarnim interesima građana. Cilj im je dobiti naklonost, ne birajući sredstva", ističe Šehić i dodaje kako se od većine političkih sudionika izbora nije moglo čuti ništa pozitivno.
Političari, dodaje, narod doživljavaju samo pred izbore, a nakon završenih izbora vode svoje politike motivirane osobnim, materijalnim i uskostranačkim interesima, a ne općim interesima građana.
Po pitanju pokretanja različitih projekata i dijeljenja proračunskog novca, Šehić kaže da građani treba pitati "čije su to naše pare?".
"Imaju li pravo raspolagati novcem (…) kako to rade? To je vid političke korupcije gdje se odjednom sjete kako građani žive, pa određenim kategorijama daju naše pare da bi kupili naklonost. Svjedoci smo i infrastrukturnih projekata u periodu od raspisivanju izbora do sada, vidimo veliko gradilište, to je licemjerno i neprihvatljivo. Nadam se da će građani shvatiti da vrijede mnogo više, a ne da ih tako pokušavaju kupiti", naglašava Šehić.
Ekonomist Zoran Pavlović kaže kako se stranke nisu bavile životnim problemima građana.
"Bombastična pokretanja projekata su primarno imala funkciju animiranja glasača. Vidjeli smo da su na pokretanju čak i komunalnih projekata držani politički govori, a imali smo obećanja i o velikim energetskim projektima. To pokazuje da je izgubljen svaki normalan odnos s građanima kojima treba pomoć za preživljavanje inflacije, a stranke za to ne mare. Političari su izgubili kontakt s građanima i njihovim problemima", ističe Pavlović.
Zloupotreba budžeta je, dodaje, evidentna prilikom isplate jednokratnih pomoći, što se čak i ne krije, pa se javno na tribinama govori kako je to isplaćeno zbog izbora.
S druge strane, ni iz stranaka trenutno u opoziciji nije bilo jasnih programa ekonomskog oporavka i razvoja. Istina je, kaže Pavlović, da su se pojedini bavili realnim pitanjem, standardom građana.
U borbi vlasti i opozicije najviše su dominirali osobni obračuni, podsjećanja što je tko u prošlosti uradio, pa sve do uvlačenja članova obitelji u predizborne obračune. Tu je posebno specifično za BiH bilo i prisustvo međunarodne zajednice, koju stranke uvijek, pa i u ovoj predizbornoj kampanji, koriste kao izgovor za neuspjeh ili sredstvo za napad na suprotnu stranu. U spektru spomenutih tema najmanje prostora je posvećeno konkretnim ekonomskih programima, oporavku, razvoju, povećanju standarda stanovništva…
Najskuplja kampanja dosad
Procjena CIK-a je da će Opći izbori u Bosni i Hercegovini koštati 12.528.000 konvertibilnih maraka (6,39 milijuna eura).
Transparency International (TI) BiH je utvrdio kako je pred izbore iz proračuna biračima u BiH podijeljeno 278 milijuna KM (142 milijuna €) te da su stranke na kampanju potrošile 9,6 milijuna KM (4,9 milijuna €).
"U protekla tri mjeseca kroz jednokratne pomoći različitim kategorijama stanovništva, prema podacima TI BiH, podijeljeno je 278 milijuna KM, od najnovijih primjera izdvajamo pomoć Vlade FBiH u završnici kampanje svim nezaposlenima od 100 KM, jednokratnu pomoć svim radnicima Željeznica FBiH od 800 KM, kao i dvije nove tranše po 100 KM svim borcima i mladima u Republici Srpskoj. Zabilježena su i 334 slučaja otvaranja završenih javnih radova pred izbore, čija vrijednost iznosi oko 266 milijuna KM (136 milijuna €) i 345 započetih radova vrijednih 1,1 milijardu KM (561 milijun €), od čega se više od 900 milijuna (459 milijuna €) odnosi na dvije dionice autoputa, čiji je početak izgradnje tempiran pred izbore", naveli su u TI BiH.
TI BiH je objavio i rezultate nadzora troškova izborne kampanje, koji pokazuju kako su stranke u prva tri tjedna kampanje potrošile oko 9,6 milijuna KM. Ovaj iznos potrošen je na billboarde, reklame u medijima (televiziji i štampanim medijima), Facebook oglašavanje i predizborne skupove, a uvjerljivo najveće iznose potrošili su Savez nezavisnih socijaldemokrata, 1,6 milijuna KM (816 tisuća €), te Stranka demokratske akcije, 1,5 milijuna KM (765 tisuća €), a zatim slijede Partija demokratskog progresa i Socijaldemokratska partija koje su na kampanju do sada potrošile po 600 tisuća KM (306 tisuća €).
"Ovi iznosi nisu konačni jer nisu uključeni troškovi oglašavanja i predizbornih skupova u posljednjem tjednu izborne kampanje, kao ni drugi oblici oglašavanja koje TI BiH nije pratio, ali se već sada može reći da se radi o jednoj od najskupljih izbornih kampanja u BiH jer, prema podacima CIK-a, stranke nikada nisu prijavile veće iznose", naglašavaju u TI BiH.