Rezultati standardnog ljetnog istraživanja Eurobarometra 2022. pokazuju kako negativna percepcija gospodarstva i strah od inflacije nisu narušili potporu i povjerenje građanki i građana u EU. Velika ih većina podupire ulaganja Unije u obnovljive izvore energije te mjere za smanjenje ovisnosti o uvozu energije iz Rusije. Pozitivan doživljaj eura veći je nego ikad, no Europljani su sve više zabrinuti zbog gospodarske situacije u svojim državama i EU-u, pokazuje istraživanje.
Opći dojam
Istraživanje Eurobarometra provedeno u lipnju i srpnju 2022. pokazuje da je 65 posto Europljana optimistično prema budućnosti EU-a, što je povećanje od tri boda u usporedbi sa sličnim istraživanjem provedenim u siječnju i veljači, prije ruske agresije na Ukrajinu. Pozitivnu predodžbu o EU-u sada ima 47 posto ispitanika, što je porast za tri postotna boda, što je pak najviši udio od jeseni 2009. godine, dok 36 posto ispitanika ima neutralno, a 16 posto negativno mišljenje o EU-u. Ne samo to: 49 posto Europljana ima povjerenje u EU, što je porast od dva postotna boda, a 34 posto u svoju nacionalnu vladu.
Odgovor na rusku invaziju
Kao i u prethodnim anketama, građanke i građani izražavaju snažnu potporu odgovoru EU-a na rusku ratnu agresiju na Ukrajinu. Kad je riječ o potezima EU-a, najveći stupanj odobravanja prisutan je za humanitarnu pomoć, 92 posto, te prihvat ukrajinskih izbjeglica u EU, koje odobrava njih 90 posto. Gospodarske sankcije koje je EU nametnuo ruskoj vladi, poduzećima i pojedincima podupire 78 posto građanki i građana. Gotovo sedam od deset ispitanika, točnije njih 68 posto podržava financiranje opskrbe i isporuke vojne opreme Ukrajini. Većina ispitanika zadovoljna je i odgovorom EU-a, točnije njih 57 posto, te svoje nacionalne vlade, njih 55 posto.
Energetika
Velika većina građanki i građana EU-a, njih 87 posto, slaže se da bi EU trebao ulagati u obnovljive izvore energije. Da bi Eu trebao smanjiti svoju ovisnost o ruskim izvorima energije smatra njih 86 posto, a da bi skladišta plina u zemljama EU-a trebalo brzo popuniti kako ne bi došlo do prekida opskrbe plinom tijekom zime smatra 86 posto ispitanika. Osim toga, 85 posto ispitanika smatra kako bismo povećanjem energetske učinkovitosti smanjili ovisnost o proizvođačima energije izvan EU-a, a 83 posto ispitanika slaže se da bi države članice EU-a trebale zajednički kupovati energiju iz trećih zemalja kako bi se postigla čim bolja cijena. Na tvrdnje jesu li nedavno poduzeli mjere za smanjenje potrošnje energije ili to planiraju učiniti u bliskoj budućnosti pozitivno je odgovorilo 78 posto ispitanika.
Gospodarstvo
Udio ispitanika koji imaju pozitivnu percepciju stanja europskog gospodarstva smanjio se za pet postotnih bodova od početka 2022. i sada iznosi 40 posto. Većina ispitanika, njih 51 posto, što je povećanje za šest postotnih bodova, smatra da je stanje europskog gospodarstva trenutačno loše. I udio ispitanika koji imaju pozitivan dojam o stanju gospodarstva u vlastitoj zemlji smanjio se za pet postotnih bodova, na 34 posto, pri čemu 64 posto stanje gospodarstva u svojoj zemlji smatra lošim, što je porast od pet postotnih bodova. Većina ispitanika, njih 53 posto, očekuje da će se u sljedećih 12 mjeseci stanje njihova nacionalnog gospodarstva pogoršati, što je porast od 22 postotna boda. Istovremeno, podrška jedinstvenoj valuti euru viša je nego ikada: europsku ekonomsku i monetarnu uniju s jedinstvenom valutom eurom pozitivnom smatra osam od deset ispitanika u eurozoni, odnosno 72 posto ispitanika u EU-u, što je povećanje od po tri postotna boda.
Više od polovine Europljana, njih 56 posto, smatra da NextGenerationEU, najveći paket gospodarskih poticaja EU-a, može biti efikasan odgovor na aktualne gospodarske probleme.
Što najviše brine Europljane?
Glavni razlozi za zabrinutost Europljana odražavaju pesimističan doživljaj stanja u gospodarstvu, pokazuje istraživanje.
Na nacionalnoj razini i na razini EU-a naglo je porasla zabrinutost zbog inflacije i opskrbe energijom. Ti su razlozi sada na prvom i drugom mjestu. Na pitanje koje su trenutačno najvažnije teme u EU-u, više od trećine ispitanika, njih 34 posto, što je porast od deset postotnih bodova u odnosu na veljaču koji je tu temu doveo na prvo mjesto, navelo je "rast cijena/inflacije/troškova života", "opskrbu energijom" koju je navelo 28 posto ispitanika, što je porast od 12 postotnih bodova i skok na drugo mjesto s dosadašnjeg sedmog i "međunarodnu situaciju" koju je navelo 28 posto ispitanika.
Rast cijena/inflacije/troškova života također je jedan od glavnih razloga za zabrinutost na nacionalnoj razini za više od polovine ispitanika, njih 54 posto, što je porast za 13 postotnih bodova, a slijede "opskrba energijom", koju navodi njih 22 posto, što je porast od 11 postotnih bodova, te "gospodarska situacija", koju navodi njih 20 posto, što je porast za jedan postotni bod. To nije iznenađenje jer je više od šest od deset ispitanika (62 posto) reklo kako je rat u Ukrajini imao ozbiljne posljedice na njihove osobne financije.
COVID-19
Građanke i građani i dalje imaju pozitivan dojam o odgovoru na pandemiju u svojoj zemlji i na razini EU-a. Više od pola ispitanika, njih 56 posto, zadovoljno je mjerama koje su njihove vlade i EU poduzeli u borbi protiv koronavirusa. Zadovoljstvo odgovorom na razini EU-a i u vlastitoj zemlji poraslo je u 23 države članice. Poraslo je i povjerenje u EU da će u budućnosti donositi dobre odluke u borbi protiv pandemije. S tom se tvrdnjom sada slaže više od šest od deset ispitanika, odnosno 63 posto, što je porast od tri postotna boda.