.webp){kind=icon}
Prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), ukupna je industrijska proizvodnja u srpnju u usporedbi s lipnjem pala za 1,9 posto. U odnosu na isti mjesec 2021. godine, obujam industrijske proizvodnje porastao je 2,9 posto.
Promatrano na mjesečnoj razini, u srpnju su intermedijarni proizvodi su za 6,1 posto manji, a netrajni proizvodi za široku potrošnju za 0,7 posto manji, dok su trajni proizvodi za široku potrošnju za 9,7 posto veći, energija za 3,5 posto te kapitalni proizvodi za 1,9 posto.
U srpnju 2022. u odnosu na srpanj 2021. kapitalni proizvodi su za 14,1 posto veći, energija za 10,5 posto, trajni proizvodi za široku potrošnju za 4,3 posto te netrajni proizvodi za široku potrošnju za 1,2 posto, a intermedijarni proizvodi su za 3,1 posto manji.
Prema područjima je industrijska proizvodnja u srpnju 2022. u usporedbi s lipnjem 2022. u prerađivačkoj industriji pala za 3,3 posto te u rudarstvu i vađenju za 2,5 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji porasla za 5,6 posto.
U srpnju 2022. u usporedbi s lanjskim srpnjem industrijska proizvodnja porasla je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji, i to za 14,0 posto, te u prerađivačkoj industriji za 1,3 posto, dok je u rudarstvu i vađenju pala za 6,6 posto.
Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda u Republici Hrvatskoj na kraj srpnja u usporedbi sa zalihama na kraju lipnja su za 1,7 posto manje, a u usporedbi sa zalihama na kraju srpnja 2021. su za jedan posto manje.
Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u srpnju veći je za 0,2 posto u usporedbi s lipnjem, a u usporedbi sa srpnjem 2021. je za 0,3 posto manji. Ukupna proizvodnost rada u industriji od siječnja do srpnja 2022. u usporedbi s istim razdobljem 2021. je za 3,3 posto veća.
Iako u dosadašnjem dijelu godine bilježi solidnu izvedbu, kretanje obujma industrijske proizvodnje ostaje izloženo, prije svega, negativnim rizicima. Nepovoljan utjecaj aktualnih geopolitičkih sukoba negativno se odražava na oporavak inozemne potražnje zbog ovisnosti pojedinih važnijih hrvatskih trgovinskih partnera o Rusiji. Isto će tako snažni inflatorni pritisci i problemi u lancima opskrbe negativno djelovati i umanjivati potencijalna snažnija ostvarenja, smatraju analitičari RBA-e.
