.webp){kind=icon}
Na panelu održanom u sklopu konferencije Strategic economic talks u Savudriji, razgovaralo se o perspektivama za ulaganja u nekretnine i ugostiteljstvo u jugoistočnoj Europi. Zaključeno je kako unatoč visokim cijenama gradnje ima dosta prostora za ulaganja i rast jer hrvatsko tržište još uvijek nije doseglo razinu razvijenih europskih zemalja. Investitorima su sve privlačniji logistički i infrastrukturni projekti, kao i poljoprivredna zemljišta, no i dalje turizam, posebno hotelijerstvo, vide kao profitabilnu nišu.
Ljubav Hrvata, ali i cijele regije, prema nekretninama kao najprivlačnijoj formi ulaganja pojasnio je Phillipp Hain, direktor tvrtke Reval Prime.
"Dionice i obveznice donose dobit na duge staze i tu ima mnogo uspona i padova. S nekretninama je puno lakše kalkulirati, znate koliko vam donosi renta i gledate kad i kako ćete isplatiti svoje inicijalno ulaganje. Dakle, nekretnine su poprilično jednostavna investicija, zato su ljudima privlačne", kazao je, dodavši kako je sada sve popularnije poljoprivredno zemljište te da bi za privlačenje stranih investitora pomoglo transparentnije funkcioniranje lokalnih i središnjih vlasti.
Phillipp Hain/Licencirane fotografije/SEE
I Richard Teichmann, partner u Teichmann & Compagnons Property Networks osvrnuo se na odnos državnih i lokalnih vlasti prema ulagačima prisjetivši se svojega prvog projekta.
"Kod našeg prvog ulaganja u Hrvatsku sve je trajalo preko 10 godina da bismo na kraju dobili kvalitetu kakvu želimo. Rokovi su probijeni ne u mjesecima, već godinama. Problem nisu samo vlasti, već i katastri, pa je sve trajalo predugo. To odbija ozbiljne ulagače", izjavio je pa prokomentirao održivost bujanja građevinskog sektora.
"Ulaganje u nekretnine održivo je ako to radite na pravi način. U prosjeku 92 posto života provedemo u zgradama, a oko 50 posto naših resursa ide na gradnju i održavanje zgrada. Znači da je to vrlo bitan aspekt naših života kojem treba pametno pristupati", rekao je Teichmann.
Richard Teichmann/Licencirane fotografije/SEE
Izvršni direktor tvrtke Best in Parking & Real Estate AG Johann Breiteneder također je naglasio imperativ promišljanja iskorištavanja prostora. "Iz perspektive ulagača u nekretnine naravno da prevladava turizam, ali nije isključivo područje interesa. Tu je i logistika, rezidencijalni dio, kao i infrastruktura. Naročito je važno održivo graditi u središtima velikih gradova, posebice zbog sve većeg pritiska prometa i turista. Stoga svi moraju dugoročno i pametno razmišljati o korištenju prostora u gradovima", istaknuo je, uz napomenu kako u Hrvatskoj vidi potencijal u hotelijerstvu. "Istra tu predvodi, ali nema razloga da i drugi krajevi ne iskoriste priliku", smatra Breiteneder.
Drži da je Hrvatska konkurentna jer tržište još uvijek nije zasićeno i ima prostora za razvoj do razine najnaprednijih europskih ekonomija. Naglašava kako će se u novoj globalnoj konstelaciji sve više morati razvijati infrastruktura za transport dobara morskim i željezničkim putem, od Grčke do Slovenije. To vidi i kao priliku za razvoj južnih krajeva Hrvatske.
Johann Breiteneder/Licencirane fotografije/SEE
Slično razmišlja i Teichmann koji dolazi iz logističkog sektora: "Vidim dosta zapuštenih željeznica i pitam se – zašto nisu bolje iskorištene? Nadam se da će se to promijeniti jer ljudi sve manje žele letjeti. Industrija se sve više vraća u ove krajeve, pa optimistično gledam na budućnost."
"Cijene će ostati visoke zbog uvjeta na tržištu, pa je i dalje dobro vrijeme za ulaganje", naglasio je Breiteneder. S tim se složio i Hain kazavši kako masovni i elitni turizam mogu ići ruku pod ruku i da je to samo stvar strateške odluke.
"Cijene su visoke, ali novca na tržištu ima i potražnja je još uvijek velika. Uvođenjem eura dodatno će skočiti cijene, no sve će veći biti jaz između rente i cijene kvadrata", rekao je Hain.
Na panelu pod moderatorskom palicom Marka Perožića iz Bloomberg Adrije sudjelovao je i Tomislav Kamenski, voditelj investicija i razvoja projekata u Kamgradu koji je istaknuo da su zbog rata i pandemije opskrbni lanci usporeni, a cijene divljaju. Taj problem s privatnim ulagačima rješavaju dogovorno, tako da i oni sudjeluju u rastu troškova, no s javnim sektorom je drugačije. "Ne znamo kakvi će biti povrati i finalne cijene, pa je trenutno tržište usporeno. Puno radimo s hotelijerima na brownfield investicijama, još uvijek nema puno greenfielda. Vezano uz to, ako se radi greenfield projekt ulagači žele i što zeleniju gradnju, to je trend koji sve više prevladava", zaključio je Kamenski.
Tomislav Kamenski/Licencirane fotografije/SEE
I Hain je potvrdio da zelena gradnja nije samo buzzword, već zahtjev tržišta: „Ako gradite nekretnine koje mislite prodavati, one moraju biti što zelenije jer ih inače institucionalni investitori poput banaka ne žele u svojim knjigama zbog zelenih normi koje moraju zadovoljiti“, objasnio je, a Teichmann je istaknuo da takav tip gradnje nije nužno skuplji.
"Nas je jedan od projekata izgradnje poslovne zgrade u Slovačkoj stajao samo 4 posto više kako bi bio zelen, ali nam se ulaganje s dizalicama topline vratilo za 3,5 godine. Dakle, to je isplativo ulaganje, iako je inicijalno nešto skuplje", rekao je.
Dotaknuli su i nezaobilazne teme korupcije. Hain je kazao kako je ima u svim zemljama, na svim razinama i da u Hrvatskoj nije toliko problematična, a Breiteneder se našalio kako je u nekretninskom poslu praktički nemoguća jer se GUP-ovi i papirologija čekaju desecima godina pa je takvo špekuliranje neisplativo.
