Porezna uprava započela je rezidentima Republike Hrvatske koji prihode ostvaruju u inozemstvu, a oglušili su se na poziv iz veljače da ih dobrovoljno prijave, slati službene pozive da se pokreće postupak oporezivanja primitaka iz inozemstva po službenoj dužnosti.
Porezni rezidenti kojima su poslani pozivi ne mogu više izbjeći sankcije za neprijavljivanje prihoda, već im od dana kada im je upućen poziv počinje teći zakonska zatezna kamata, koja od 1. srpnja iznosi 5,31 posto, a slijedi im i kazna za neprijavljivanje koja može iznositi od 500 do 30.000 kuna.
Zasad su pozivi poslani građanima koji ostvaruju najveće prihode, a u rujnu, kada se svi vrate s godišnjeg odmora, slijedi masovno slanje službenih poziva, piše Jutarnji list.
Čitaj više
Video: Marić - Hrvatska stoji bolje nego ikad, nema dobrog trenutka za ovakvu odluku
Ministar financija na odlasku je nakon sjednice Vlade održao tiskovnu konferenciju. Tom je prilikom nahvalio svojeg nasljednika Marka Primorca.
07.07.2022
HUP u Splitu predstavio porezne reforme, treba zadržati visokokvalificirane
Na prijedlogu reforme radna skupina HUP-a radila je više mjeseci, a glavni je cilj smanjiti ukupan trošak rada u Hrvatskoj.
14.06.2022
U borbi protiv inflacije Njemačka povećava neoporezivi dohodak
Udar visokih stopa inflacije na građane Nijemci će pokušati utišati podizanjem poreznog praga na dohodak i povećanjem dječjih doplataka.
10.08.2022
Prema neslužbenim procjenama, oko 180 tisuća hrvatskih rezidenata ostvaruje prihode u inozemstvu. Od toga je za 2021. godinu u zakonskom roku koji je istekao 28. veljače inozemne prihode prijavilo 126.158 poreznih obveznika. Na poziv koji je Porezna uprava u veljači uputila svima ostalima, i ponudila im obrazac za dobrovoljnu prijavu inozemnih prihoda, pri čemu im neće obračunavati kamate niti izreći kaznu zbog neispunjavanja zakonske obaveze, do 30. lipnja 2022. godine odazvalo se 18.375 poreznih obveznika, što znači da se njih više od 35 tisuća oglušilo.
Rok za prijave
Kada je slala obavijest o dobrovoljnoj prijavi inozemnih primitaka, Porezna uprava nije navela rok do kojeg se obveza može izvršiti bez posljedica, nego je navela da oslobođenje od kamata i izricanja kazne vrijedi do trenutka kada poreznom obvezniku pošalju službeni poziv, navodi Jutarnji list.
"Porezna uprava na temelju međunarodne razmjene podataka zaprima podatke o ostvarenim primicima hrvatskih rezidenata. Zaprimljeni podaci pokazali su da određeni broj hrvatskih rezidenata nije bio upoznat s obvezom prijave inoprimitaka te nisu ispunili svoju zakonsku obvezu. Stoga im je izmjenama Općeg poreznog zakona omogućena dobrovoljna prijava inozemnih primitaka iz proteklih poreznih razdoblja, pri čemu im se ne obračunavaju kamate", pojasnili su u Poreznoj upravi.
Tko je rezident?
Nakon njihova poziva bilo je dosta polemike o tome na koga se obveza odnosi, odnosno trebaju li svi koji prihode ostvaruju u inozemstvu prijavljivati ih u Hrvatskoj. Porezna je, međutim, ustrajna u stavu da prijavu trebaju podnijeti svi, neovisno o tome jesu li porez platili u inozemstvu.
Prema Poreznoj upravi, hrvatskim rezidentima smatraju se osobe koje u Hrvatskoj imaju prebivalište ili uobičajeno boravište, stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana unutar jedne ili dvije kalendarske godine, ili ako im je u Hrvatskoj i prebivalište uže obitelji. Da bi se postalo rezidentom, dovoljno je, tumači Porezna uprava, u Hrvatskoj imati središte životnih interesa.
Portal IUS-INFO objavio je opsežan članak magistra Igora Mateljana, pravnog savjetnika u Europskoj komisiji, koji je iznio osobni stručni stav prema obvezi prijave inozemnih prihoda koji Porezna proteže i na dužnosnike i službenike institucija Europske unije. Oni na dohodak ostvaren u institucijama EU-a porez plaćaju EU-u, neovisno o tome u kojoj su državi rezidenti. Svrha je da svi budu izjednačeni u primanjima. Uz to što je citirao propise iz kojih, kako kaže, nedvojbeno proizlazi da te prihode ne trebaju prijavljivati Poreznoj upravi, naveo je i više presuda Europskog suda iz kojih proizlazi isti zaključak.
Uza sve to navodi kako Europska unija redovno dostavlja podatak o ostvarenim dohocima dužnosnika i službenika Unije.
"Ti su podaci istovjetni podacima o ostvarenom tuzemnom dohotku, koji dostavljaju Poreznoj upravi subjekti sa sjedištem na hrvatskom području. Postavlja se pitanje zašto hrvatska Porezna uprava ne prihvaća te podatke kao vjerodostojne i potpune, i ne utvrdi porezne obveze dužnosnika i službenika Unije po službenoj dužnosti, kao što to radi za sve ostale hrvatske porezne rezidente" pita se Mateljan.