Banke razgrabile narodne trezorce, ali će i narod omastiti brk

Podaci o ulagačima u najnovije 1,2 milijarde eura vrijedno izdanje narodnih trezorskih zapisa pokazuju kako među najvećim ulagačima dominiraju banke, no može se vidjeti i da je država uspjela zainteresirati i niz malih te nešto većih investitora iz naroda. Građani su sveukupno upisali blizu 940 milijuna eura zapisa, a banke preostalih 260 milijuna.

Od toga daleko najviše upisala je Privredna banka Zagreb. Tamo su se odlučili na investiranje čak 200 milijuna eura, pokazuju podaci Središnjeg klirinško depozitarnog društva. Nakon nje uslijedile su Erste & Steiermärkische, Zagrebačka te Raiffeisen banka s nešto manjim upisom.

Među deset najvećih investitora poimence se nalaze tek dvije fizičke osobe. Četiri i pol milijuna eura zapisa upisao je Damir Kirić, suvlasnik i vlasnik nekoliko kompanija varaždinskog kraja među kojima je najpoznatiji Gumiimpex koji se bavi reciklažom automobilskih guma.

Ta je kompanija lani imala 300-tinjak zaposlenih te prihode od 74 milijuna eura. Kirićeve tvrtke se uz reciklažu bave i upravljanjem nekretninama, a zadrži li Kirić svoje ulaganje u trezorske zapise cijelih godinu dana do dospijeća, na svoju investiciju zaradit će 142 tisuće eura.

Sa sjeverom Hrvatske veze ima i poduzetnica Marija Kramar koja je upisala 3,2 milijuna eura vrijedne zapise. Kramar je bila suvlasnica u tvrtkama koje su se bavile veletrgovinom i transportom, a na svoju investiciju zaradit će nešto više od 100 tisuća eura.

Podaci SKDD-a pokazuju i kako se na desetom mjestu po visini ulaganja nalazi "grupa računa" s istom količinom vrijednosnih papira, odnosno barem dvoje investitora koji su upisali po tri milijuna eura zapisa. Oni će od svoje investicije profitirati s po više od 94 tisuće eura.

Podaci Ministarstva financija pokazuju kako je nove trezorske zapise kupilo 26,7 tisuća građana, što znači da je prosječno ulaganje bilo 35,2 tisuće eura. Najnovije izdanje trezorskih zapisa sedmo je u nizu iz serije državnih vrijednosnica namijenjenih malim ulagačima. Njime je refinancirana slična emisija jednogodišnjih zapisa iz studenog prošle godine, no ove su godine prinosi bili niži. Lani su mali ulagači mogli ostvariti prinos od 3,75, a institucionalni od 3,65 posto, dok je ove godine država malim investitorima nudila 3,15, a velikim 2,70 posto prinosa.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar