.webp){kind=icon}
Čelnici nekih domaćih kompanija ovog tjedna mogu mirno otići na vikend. Tjedan na izmaku obilježile su objave kvartalnih rezultata kompanija. Svojim poslovanjem pohvalila se Atlantic Grupa koja je u prva tri kvartala ove godine zabilježila rast prihoda od 11,2 posto, odnosno na iznos od 810,7 milijuna eura. Neto dobit im je skočila još snažnije, za 22,3 posto, odnosno na 44,7 milijuna eura.
"Zahvaljujući rastu prodaje u gotovo svim poslovnim i distribucijskim područjima te uštedama na energiji uspjeli smo postići snažan rast profitabilnosti, unatoč značajnom poskupljenju sirove kave i kakaa te većim ulaganjima u zaposlene i marketing", istaknuo je predsjednik uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi.
Oliver Bunic/Bloomberg
Iako konsolidirani financijski izvještaji na Zagrebačkoj burzi otkrivaju izazovnije uvjete u kojima je grupa Zagrebačke banke poslovala u prva tri kvartala ove godine, i oni se mogu pohvaliti rastom u prvih devet mjeseci. Grupa je ostvarila neto dobit od 456 milijuna eura što je 13 posto, odnosno 52 milijuna eura više nego u istom razdoblju lani.
Zadovoljni mogu biti i regionalni ulagači, budući da dionički indeksi Adria regije nadmašuju većinu CEE indeksa, dok prinosi na obveznice padaju. Naši analitičari razlog tome nalaze u dobrim poslovnim rezultatima kompanija i stabilnim makroekonomskim pokazateljima, a procjenjuju da će se taj trend nastaviti do kraja godine, iako bi rast mogao usporiti zbog visokih procjena.
Ni na domaćem tržištu kapitala ne nedostaje uzbuđenja. Dionice na Zagrebačkoj burzi vratile su se na pretpandemijske razine, a od početka prošle godine bilježi se kontinuirani rast. Zato neki ulagači imaju razloga za zadovoljstvo, a na burzi se skriva nekoliko dragulja.
Novac se vrti i na burzi visokog napona koja privlači sve više članova. U razgovoru za Bloomberg Adriju, Ante Mikulić, direktor Hrvatske burze električne energije (CROPEX), istaknuo je da CROPEX trenutačno ima 32 člana i da nije sva električna energija namijenjena potrošnji u Hrvatskoj već služi i za susjedne elektroenergetske sustave.
Cropex
Ipak, entuzijazam potiskuje redovni jesenski izvještaj o svjetskoj ekonomiji Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). MMF i Svjetska banka ovaj su tjedan posvetili redovnom godišnjem sastanku u Washingtonu, a drugog dana okupljanja, MMF je objavio ekonomska očekivanja u regiji. Hrvatska se u tim očekivanjima nije pokazala kao najjača karika. Naime, u svojoj redovnoj publikaciji World Economic Outlook istaknuli su da će ekonomski rast u regiji iduće godine predvoditi Srbija, Kosovo i Crna Gora, dok bi najslabiji rast trebale imati Hrvatska i Slovenija. Te dvije države jedine su u regiji kojima MMF u idućoj godini prognozira usporavanje gospodarskog rasta u odnosu na očekivane rezultate iz ove godine.
A da Zapad ne bi predvodio tjedna okupljanja, na drugom kraju kontinenta, u ruskom Kazanju, ovog se tjedna okupila grupa rastućih trgovinskih sila BRICS. Njihov domaćin Vladimir Putin dao je sve od sebe da svijetu poruči da ni njega, ni njegove partnere sankcije Zapada nisu oslabile. Taj savez mogao bi postati sve snažnija protuteža Grupi sedam industrijskih nacija (G7) s obzirom na to da se gotovo udvostručio u 2024. godini, a deseci drugih zemalja su izrazili interes za pridruživanje BRICS-u. Istovremeno, u Hrvatskoj se nastavljaju rasprave dvaju političkih brda o tome tko iz državnog vrha Hrvatsku svrstava u krug zapadnih zemalja, a tko vuče prema istoku. Politiku na stranu, brojke jasno pokazuju da se hrvatska ekonomija u velikoj mjeri oslanja na Europsku uniju (EU) i susjedne zemlje izvan tog bloka, dok su ostala tržišta, uključujući BRICS na koji otpada tek tri posto naše robne razmjene, za naše gospodarstvenike uglavnom egzotika.
Izgleda da je našim kompanijama egzotika i digitalizacija. Naime, prema europskom planu nazvanom Digitalno desetljeće čak 90 posto naših malih i srednjih poduzeća u idućih pet godina trebalo bi postići osnovnu razinu digitalne integracije. No podaci pokazuju da je taj plan ipak preambiciozan za našu zemlju koja se prema prošlogodišnjem DESI izvješću o digitalnoj transformaciji nalazi na 21. mjestu od 27 članica EU-a. S druge strane, kompanijama nije preambiciozan plan povećanja minimalca od 15,5 posto, barem ne onima iz sastava indeksa Crobex 10. Iako je HUP zbog najavljenog povećanja na nogama, kod tih kompanija nema razilaženja u mišljenjima, svi se slažu da je povećanje nužno kako bi se zaštitilo dostojanstvo radnika.
Depositphotos
Ipak, ima onih kojih o plaćama moraju brinuti. Iako načelo o jednakim plaćama postoji više od 60 godina, plaće žena su i dalje značajno niže od plaća njihovih muških kolega. U 2022. godini je u Europskoj uniji bruto zarada po satu žena u prosjeku bila 12,7 posto niža od zarade muškaraca. EU tome sada želi stati na kraj, i to Direktivom o transparentnosti plaća.
Pitanje neravnopravnosti i osnaživanja položaja žena tek su neka od pitanja kojima se planira baviti nova udruga koja okuplja poslovne žene, Lead.You. Osnovale su je hrvatske menadžerice i poduzetnice koje su dosad nadišle podjele i svrstavanja te žele doprinijeti stvaranju svijeta u kojem žene u liderstvu neće biti iznimke. A osim za žene, odmak od tradicije i uobičajenih pravila mogli bi biti dobri i za sve one koji planiraju gradnju nove kuće. Jer, iako ljudi na Balkanu i dalje neusporedivo više vjeruju cigli i betonu nego novim materijalima, montažna gradnja ima niz prednosti. Montažne kuće su jeftinije, brže gotove, ali i više ekološke te održivije od klasičnih.
Osim u segmentu nekretnina, svima koji brinu o održivosti zasigurno je važan i segment pokretnina. Automobilska industrija značajan je zagađivač okoliša, zbog čega EU pokušava potaknuti proizvođače automobila na prelazak na ekološki prihvatljivije tehnologije, a među njima su i automobili na vodik. No kako to često biva, ideje je ponekad teže realizirati nego zamisliti, pa će bez adekvatne infrastrukture ekološki prihvatljiviji automobili teško zavladati cestama.
Za sve koji umjesto o održivosti tjedan više vole završiti sportskom razbibrigom, vrijedi dodati da su nogometni klubovi prestali biti samo simboli privrženosti i mjesto zabave. Preobrazili su se u biznise čiji vlasnici i(li) dioničari teže ostvariti profit ili prihvatljiv povrat na investiciju. U Europi je i dalje dominantan oblik vlasništva kroz privatni kapital u nogometnim klubovima, no nogometni divovi poput Manchester Uniteda, Borussije Dortmund, Juventusa ili Lazija biznisi su čiji kapital čine javno dostupne dionice.
