O Slavoniji i Baranji kao potencijalnoj "žitnici" Europe ili barem lokaciji gdje bi se trebalo proizvoditi dovoljno hrane kako Hrvatska ne bi bila primorana uvoziti voće i povrće, fantazira se već desetljećima. U međuvremenu, državna poljoprivredna politika još uvijek nije uspjela stvoriti uvjete kako bi se to ostvarilo pa bismo, tek kao ideju i nesvakidašnje rješenje mogli razmisliti o nečem drukčijem – sadnji koke.
Nasadi koke, biljke iz koje se proizvodi kokain, na području cijele Osječko-baranjske, Sisačko-moslavačke ili Splitsko-dalmatinske županije bili bi dovoljni za zadovoljavanje globalne potražnje za tim narkotikom. Proizlazi to iz nedavno objavljenih podataka Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC, United Nations Office on Drugs and Crime) gdje se navodi kako je lanjski uzgoj koke u Kolumbiji povećan na procijenjenih 253 tisuće hektara.
Preračunato to čini 2.530 kilometara kvadratnih, a kako je Kolumbija posljednjih godina uglavnom zaslužna za oko 60 posto nasada koke iz kojih se proizvodi svjetski kokain – za dodatnu četvrtinu zaslužan je Peru, a ostatak raste u Boliviji – to znači da je za globalnu godišnju potrošnju kokaina dovoljna površina od oko 4.200 kilometara kvadratnih zasađenih kokom.
Čitaj više
Klimatske promjene uzimaju danak, prva isplata predujma poljoprivrednicima
Ministar Dabro najavio početak isplate predujma poljoprivrednicima za početak sjetve.
16.10.2024
Matija Žulj: Digitalizacija je jedini put za spas poljoprivrede
Proizvodnja hrane stvara 33 posto globalnih emisija, a istovremeno je industrija koja najviše pati zbog klimatskih promjena.
18.10.2024
Zoran Šimunić i Naše klasje tjesteninom bez problema konkuriraju Talijanima
Zoran Šimunić je unatoč otporu struke pokrenuo proizvodnju durum pšenice koja je u Hrvatskoj bila zapostavljena desetljećima.
27.09.2024
Osječko-baranjska županija nešto je malo manja od toga, dok su Sisačko-moslavačka i Splitsko-dalmatinska nešto malo veće. Naravno, radi se o gruboj računici, ali brojke navodimo kako bi se stekla slika o tome koliko je svjetske poljoprivredne površine posvećeno proizvodnji jednog narkotika.
UNODC navodi kako je površina pod nasadima koke u Kolumbiji zapravo poprilično narasla u posljednjih nekoliko godina. Rezultat je to promjene politike kolumbijskih vlasti u borbi s proizvodnjom narkotika. Umjesto lokalnih nelegalnih uzgajivača koke naglasak je stavljen na proizvođače i distributere kokaina. Vlasti više ne pokušavaju toliko suzbiti samu sadnju koke koliko stati na kraj preradi, proizvodnji i prodaji.
Prema nekim recentnim podacima Europola maloprodajno tržište kokaina u Europi, gdje se konzumira oko petine svjetske potrošnje, vrijedno je do deset milijardi eura godišnje. Globalno bi to značilo 50-ak milijardi eura mada se vrijednost potencijalne proizvodnje penje na višestruko veći iznos.
Maloprodajna cijena jednog grama čistog kokaina je oko 150 eura. U UNODC-u spominju kako potencijalna proizvodnja kokaina sa spomenutih 253 tisuće kolumbijskih hektara doseže oko 2.660 tona, odnosno ukupna globalna proizvodnja bi po tim procjenama bila oko 4.400 tona. Sveukupno bi to značilo potencijalnu vrijednost od čak 650 milijardi eura.
Egzotična poljoprivreda
No iz godine u godinu, zajedno s rastom proizvodnje, raste i količina otkrivene i konfiscirane droge u međunarodnoj trgovini. Samo su u Europi 2022. godine pronađene i oduzete 323 tone kokaina. Najviše kokaina presretne se i oduzme još u Južnoj Americi, oko 70 posto globalno oduzetih količina, a sveukupno oduzeta droga doseže i tri četvrtine proizvedene.
To bitno smanjuje potencijalnu vrijednost kokaina koji bi se mogao proizvesti kad bismo se odlučili na, khm, egzotičniju poljoprivredu. Samo radi usporedbe prethodno navedenim brojkama moramo istaknuti i da je vrijednost hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjih godinu dana 82 milijarde eura.
U sve to ipak treba ubaciti i još neka razmatranja. Kad uspoređujemo nasade moramo napomenuti kako površine svake od spomenutih županija čine od 7 do 8 posto površine Hrvatske. S druge strane 2530 kvadratnih kilometara pod nasadom koke u Kolumbiji predstavlja samo 0,2 posto površine te države.
Mada se obično ne spominje u skupu najvećih zemalja, Kolumbija je 25. država svijeta po površini, veća od bilo koje europske osim, naravno, Rusije, odnosno otprilike veličine kao jedna i pol Turska. Odvojiti 0,2 ili 0,3 posto površine države za narkopoljoprivredu je svakako lakše nego 7 ili 8 posto, čak i kad se radi o milijardama eura.
Potrebno je u obzir uzeti i uvjete uzgoja. U dostupnoj literaturi stoji kako koka najbolje uspijeva na nižim obroncima Anda ili u brdima, ovisno o vrsti. Biljke najviše uspijevaju u vrućim i vlažnim lokacijama – što nije baš karakteristično za bilo koju hrvatsku regiju, no klimatske promjene bi tu mogle raditi u našu korist. U skladu s promicanjem težnje k višoj dodanoj vrijednosti, koja je uvijek aktualna u našoj ekonomiji, možda bi se za probu mogla tek preporučiti zamjena sporadičnih nasada indijske konoplje koji se mogu pronaći u šumama, vrtovima i dvorištima s novom, bitno profitabilnijom biljkom.
Kao zaključnu napomenu želimo dodati, iako se nadamo da to nije nužno, kako nam nije niti na kraj pameti tvrditi da bi se Hrvatska stvarno trebala početi baviti uzgojem sirovina za nelegalne droge. Čak i ako ne uzmemo u obzir kriminal koji prati uzgoj, proizvodnju i prodaju kokaina, već je i samo razmatranje posljedica koje uživanje droga ima na pojedince, njihovo zdravlje i okolinu, dovoljno za laki zaključak kako je Osječko-baranjsku županiju ipak bolje prepustiti raljama (ne)postojeće poljoprivredne politike.
Zasićeni brojnim neuspješnim poljoprivrednim strategijama iz proteklih desetljeća članak smo napisali čisto kao mentalnu vježbu usmjerenu prije svega ležernom informiranju o nekim činjenicama vezanim uz globalnu proizvodnju narkotika o čemu nema baš često riječi i kako bismo donekle približili neke brojke.
P.S. Površina pod nasadom maka koji se koristi u proizvodnji heroina u 2023. godini srezana je za čak 75 posto u odnosu na 2022. nakon što su talibanske vlasti zabranile sadnju u Afganistanu, glavnom svjetskom uzgajivaču. Lani je pod nasadima maka sveukupno u svijetu bilo oko 100 tisuća hektara, odnosno 1.000 kilometara kvadratnih, procjenjuje UNDOC. Brač, Hvar i Korčula zajednički imaju površinu od 970 kilometara kvadratnih. Usporedbe radi.