U utorak počinje konstituirajuća sjednica Europskog parlamenta. Novoizabrani zastupnici okupit će se od utorka do petka u Strasbourgu na svojoj prvoj plenarnoj sjednici. Prva zadaća nakon konstituiranja bit će izbor predsjednika Europskog parlamenta.
Očekuje se da će na tu dužnost ponovno biti izabrana malteška zastupnica Roberta Metsola iz Europske pučke stranke na mandat od dvije i pol godine. U drugoj polovici mandata ovoga saziva Parlamenta, od početka 2027. na dužnost predsjednika trebao bi doći netko iz redova socijalista. Glasovanje je tajno, a kandidat za predsjednika mora dobiti natpolovičnu većinu zastupnika.
Nakon što izaberu predsjednika, zastupnici će u utorak i srijedu birati 14 potpredsjednika i pet kvestora, koji su nadležni za administrativna pitanja. U srijedu će zastupnici glasovati o brojčanom sastavu parlamentarnih odbora i pododbora te međuparlamentarnih izaslanstava. Koji će odbori pripasti kojim zastupničkim klubovima, bit će odlučeno u petak. Konstituirajući sastanci odbora i izbor njihovih predsjednika i potpredsjednika predviđen je u predzadnjem srpanjskom tjednu od 21. do 25.
Čitaj više
EU osigurava 1,2 milijarde eura za infrastrukturu na zapadnom Balkanu
Od 1,2 milijarde eura ulaganja, 300 milijuna eura su bespovratna sredstva postojećeg instrumenta za pretpristupnu pomoć.
03.07.2024
Čelnici zemalja EU-a ekspresno odabrali nove europske lidere
Trenutna predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen trebala bi dobiti još jedan mandat.
28.06.2024
Ukrajina i Moldavija službeno otvorile pristupne pregovore s EU-om
Europsku stranu su predstavljali Hadja Lahbib, belgijska ministrica vanjskih poslova, i Olivér Várhelyi, povjerenik za proširenje.
26.06.2024
Von der Leyen: EU mora početi koristiti privatni kapital
Potrebno je rješenje koje će mobilizirati golemi privatni kapital u Europi, ističe predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.
23.04.2024
Centristički zastupnički klubovi razgovaraju o uspostavi tzv. sanitarnog kordona oko dviju novouspostavljenih političkih skupina krajnje desnice, Domoljuba za Europu i Europe suverenih nacija. To znači da bi Domoljubi, gdje glavnu ulogu igraju Marine Le Pen iz francuske krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje i Viktor Orbán, mađarski premijer i vođa stranke Fidesz, te Suverenisti, klub u kojem polovicu zastupnika čini Alternativa za Njemačku (AfD), mogli biti isključeni iz raspodjele vodećih uloga u parlamentarnim odborima u sljedećih pet godina.
Sudbina Ursule von der Leyen
Ursula von der Leyen u četvrtak mora dobiti najmanje 361 zastupnički glas kako bi drugi put bila izabrana za predsjednicu Europske komisije.
Von der Leyen je krajem lipnja dobila potporu Europskog vijeća i sada joj predstoji završni korak, dobiti natpolovičnu većinu zastupnika, za što ima vrlo velike izglede, ali iznenađenja nisu isključena.
Tri centrističke stranačke grupacije u Europskom parlamentu koje čine neformalnu koaliciju imaju komotnu većinu, 401 zastupnika, ali problem je u tome što svi zastupnici ne glasuju kako većina u zastupničkim klubovima glasuje. Obično je takvih 10 do 15 posto i ako bi se tako i sada dogodilo, Von der Leyen ne bi imala većinu bez potpore ostalih zastupničkih klubova.
Eventualni gubitak glasova u svojim redovima mogla bi nadoknaditi glasovima pojedinih zastupnika Zelenih, čiji klub broj 53 zastupnika, ili glasovima tvrde desnice Europskih konzervativca i reformista (ECR), kojih je 78. No njihova potpora nije besplatna, pa će Von der Leyen morati jako pažljivo balansirati što kome obećati. Ako se previše približi Zelenima, mogla bi izgubiti veći dio glasova iz redova svoje Europske pučke stranke, a ako prihvati neke od zahtjeva ECR-a, mogla bi izgubiti potporu socijalista i liberala.
Prije glasovanja, Von der Leyen će se u devet sati obratiti zastupnicima i predstaviti svoj program za sljedećih pet godina. Nakon toga predviđena je rasprava, tajno glasovanje počinje u 13 sati, a rezultati se mogu očekivati oko 14:45 sati.
Dobije li Von der Leyen potrebnu većinu, moći će započeti sa slaganjem novog kolegija povjerenika, koji bi trebala predstaviti u rujnu. Izabrana predsjednica Komisije u dogovoru s vladama država članica odlučuje o novom sastavu Komisije i tko će dobiti koji resor. Zadnji put je 2019. od država članica tražila da joj predlože po dva kandidata, muškarca i ženu, kako bi imala rodno uravnoteženu Komisiju. Međutim, neke države članice već su odlučile da će poslati samo jednog kandidata.
Ako pak predložena kandidatkinja ne dobije većinsku potporu Europskog parlamenta, Europsko bi vijeće u roku od mjesec dana trebalo imenovati novog kandidata. U tom slučaju nastala bi prilično kaotična situacija, samit bi se morao održati usred ljeta, a nije jednostavno doći ni do novog kandidata koji bi mogao dobiti i kvalificiranu većinu u Europskom vijeću i natpolovičnu u Parlamentu.