Izbori u velikim europskim ekonomijama – Francuskoj i Velikoj Britaniji – dominirali su ovih dana europskim političkim pejzažem dok su domaću javnost, uz neizbježan turizam, nakon kibernetičkog napada na najveću hrvatsku bolnicu na trenutak okupirala i informatička pitanja. A bitna tema još je uvijek i inflacija koja je u Hrvatskoj konačno malo usporila.
Prve procjene opće razine cijena u lipnju pokazale su kako je stopa inflacije sa svibanjskih 4,3 posto pala na 3,4 posto. No Hrvatska je i dalje među državama članicama eurozone s najvišom inflacijom, pa smo se u lipnju našli na trećem mjestu po njenoj visini, nakon Belgije i Španjolske. Ministar financija Marko Primorac izjavio je kako očekuje daljnje smanjenje inflacije, ali ne isključuje mogući utjecaj cijena turističkih usluga na rast cijena u kolovozu, kao što se dogodilo lani.
Čak je i premijer Andrej Plenković pozvao turistički sektor na umjerenost u određivanju cijena usluga jer bi mogle oživjeti inflaciju. Na prijetnju inflacije iz uslužnog sektora upozorio je i Mihael Blažeković, analitičar Bloomberg Adrije koji procjenjuje da će prosječna stopa inflacije u Hrvatskoj ove godine biti 3,5 posto.
Dio razloga za inflaciju može ležati i u solidnom domaćem gospodarskom rastu koji potiče zapošljavanje. OVI indeks koji računa Ekonomski institut Zagreb i kojim se mjeri potražnja za radnom snagom u lipnju je nakon pet mjeseci ponovo zabilježio rast i na godišnjoj razini, što je znak da potražnja za radnicima ponovo raste.
Više plaće kojima se privlače novi radnici znače i snažniju potrošnju, što je vidljivo i iz najnovijih podataka o domaćoj maloprodaji. U svibnju je promet u trgovini na malo bio realno 8,4 posto viši nego lani. Potrošnju bi u lipnju mogla potaknuti i prodaja pive, što se očekuje zbog europskog nogometnog prvenstva. Analitički tim Bloomberg Adrije ipak upozorava kako će za daljnji rast regionalni pivari morati ulagati u širenje asortimana.
Činjenica da je hrvatska nogometna reprezentacija ispala iz natjecanja možda je i dobra, barem kad je u pitanju novčanik onih koji su možda namjeravali putovati u Njemačku na utakmice u drugom dijelu prvenstva. Nova statistika pokazuje kako si dvije petine hrvatskih građana i dalje ne može priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan mjesta stanovanja.
Iz Hrvatske narodne banke saznali smo kako potrošači sve više preferiraju plaćanje mobitelima. Više od polovice ih koristi mobilno bankarstvo zbog čega rastu i broj i vrijednost transakcija ostvarenih na taj način. Vijesti o rastu potrošnje sigurno s veseljem dočekuju u Podravci, jednoj od najvećih domaćih prehrambenih kompanija, gdje je počela izgradnja transportnog centra vrijednog tri milijuna eura.
I dok to znači vjeru u dobru poslovnu budućnost, vrhnje odličnog prošlogodišnjeg uspjeha beru u Atlantic grupi gdje su odobrili isplatu 16 milijuna eura dividende, te u Ericssonu Nikoli Tesli čiji će dioničari dobiti 20 milijuna eura. Sve u svemu, sve kategorije hrvatskih poduzetnika, od mikro, preko malih i srednjih pa sve do velikih, prošlu su godinu završile s neto profitom, pokazuju podaci Financijske agencije. Fina je ovog tjedna kompaniji Ingemark dodijelila nagradu Zlatnu bilancu za najuspješnijeg poduzetnika u 2023. godini.
Na dobit, dividendu, a možda i kakvu nagradu mogli bi ove godine računati i u Končaru nastave li s potpisivanjem ugovora za nove poslove. Kompanija je ovih dana objavila kako je potpisala ugovor za revitalizaciju rumunjske hidroelektrane Vidrar, što bi Končaru trebalo donijeti 80-ak milijuna eura.
U uspješnu poslovnu budućnost vjeruju i u domaćim privatnim sveučilištima. Algebra i Bernays, koji broje oko 2,8 tisuća studenata, objavili su kako će se spojiti u jedinstveno sveučilište. Od iduće akademske godine tako će poslovati kao Sveučilište Algebra Bernays.
Informatika i PR
Ova sveučilišna kombinacija informatike i odnosa s javnošću mogla bi u budućnosti rezultirati kadrovima za modernu medijsku industriju. Najnovije izdanje Digital News Reporta, za 2024. godinu, pokazalo je kako je Index.hr i dalje najčitaniji domaći portal, a NovaTV i RTL najgledaniji programi, iako posjećenost i gledanost informativnih medija općenito nastavljaju padati.
Bliska medijskoj industriji je i domaća gaming industrija u koju velike nade polažu u Novskoj. Grad se usredotočio na privlačenje tog sektora s nadom kako bi mogao postati centar gaming industrije u Hrvatskoj. Informatička struka svakako je danas ekstremno važna u gotovo svim dijelovima društva, što se vidjelo tijekom i nakon kibernetičkog napada na KBC Zagreb početkom tjedna. Nakon napada hakerska grupa je zatražila i otkupninu za ukradene podatke.
Probleme s kibernetičkom sigurnošću je prije nekoliko tjedana imala i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga. Taj je regulator ovih dana Novoj ljubljanskoj banci odobrio preuzimanje hrvatskog Mobil leasinga.
Na preuzimanje računaju i u zadarskoj Tankerskoj plovidbi gdje već nekoliko mjeseci postepeno povećavaju svoj vlasnički udio u konkurentskoj Atlantskoj plovidbi. U javnoj ponudi koja je završila krajem lipnja su svoje vlasništvo povećali za dodatnih 6,7 posto te sada drže više od 70 posto dionica Atlantske. A udio je povećao i Pavao Vujnovac, i to u Luci Ploče. Kupnjom dionica od Privredne banke Zagreb, njegova Energia naturalis sada kontrolira 43,5 posto vlasništva Luke.
Sigurne luke
Kad je u pitanju lučko poslovanje, stručnjaci iz konzultantsko-revizorske kuće PwC komentiraju kako poduzetnici sve više napuštaju tzv. pravilo sigurne luke kad se radi o međusobnom kreditiranju vlasnički povezanih kompanija. Luke, sigurne ili nesigurne, jednog će dana vjerojatno morati imati još više priključaka za električnu energiju nego što ih imaju danas.
U međuvremenu, broj e-punionica za električna vozila raste na kopnu, ali ključni domaći igrači, poput Hrvatskog telekoma, Hrvatske elektroprivrede i Petrola, priznaju probleme. E-punionice su jedan od ključnih dijelova infrastrukture za zaokret prema čistijim izvorima energije, a podaci Eurostata za prošlu godinu pokazuju kako je u Europskoj uniji čak 45 posto proizvedene struje došlo iz obnovljivih izvora energije dok su fosilna goriva lani pala na 20 posto.
EU je veliki dio gospodarske politike usmjerio k zelenoj i održivoj budućnosti. Očekuje se kako će se takva politika nastaviti i s novim mandatom Europske komisije koju bi ponovo mogla voditi Ursula von der Leyen, potvrdi li parlament dogovor europskih čelnika o kandidatima za vodeće pozicije u glavnim institucijama EU-a. Potvrda parlamenta trebala bi stići tijekom idućih tjedana za vrijeme dok Vijećem EU-a predsjeda Mađarska koja je tu funkciju preuzela s početkom srpnja.
Tranziciju su obilježili kritike i komentari jer se Mađarska pod vodstvom Viktora Orbána već godinama često suprotstavlja odlukama koje dolaze iz Bruxellesa. Europsko desničarenje nije ograničeno samo na Mađarsku, što su pokazali parlamentarni izbori u Francuskoj održani proteklog vikenda.
Na njima je najveću podršku birača dobila desničarska stranka Nacionalno okupljanje čija je najprominentnija članica i kći osnivača Marine Le Pen. Stranka je osvojila oko 33 posto glasova, no sastavljanje eventualne vlade ovisit će o drugom krugu izbora koji se održava ovog vikenda.
U drugi krug parlamentarnih izbora u Francuskoj ulaze najjače stranke iz prvog kruga, a dogovor između centrističkih i lijevih stranaka mogao bi onemogućiti desničarima preuzimanje vlasti. Le Pen će teško prikupiti dovoljnu iznadpolovičnu podršku, a na takva očekivanja u jednom su trenutku reagirala i devizna tržišta jačanjem eura.
Što za državu znači konzervativna vlast iskusili su u proteklih 14 godina Britanci. Država je, između ostalog, izašla iz članstva Europske unije sa svime što joj je to donijelo. Privremeni rezultati tamošnjih parlamentarnih izbora koji su održani u četvrtak pokazuju kako je pobjedu premoćno odnijela Laburistička stranka i kako će Keir Starmer vjerojatno biti novi premijer.
Među glavnim temama koje muče brojne države i zbog kojih je u Europskoj uniji primjetno skretanje u političku desnicu je i problem skupog i teško priuštivog stanovanja. U Barceloni će tome pokušati stati barem djelomično na kraj zabranom kratkoročnog najma smještaja od 2029. godine. Takav potez će svakako utjecati na poslovanje platformi za najam smještaja poput Airbnb-a koji se sve više nalazi na meti regulatora.
Kazne prijete i Meti koju su zbog njenog modela pretplate bez reklama na svojim društvenim mrežama Facebook i Instagram ovih dana upozorili regulatori Europske unije. Margrethe Vestager, čelnica antimonopolskog tijela Europske komisije izjavila je kako, prema njihovom stavu, "Metin model oglašavanja nije u skladu sa Zakonom o digitalnim tržištima". Uz ljetne vrućine, domaću turističku sezonu i hrvatsku politiku, lijepo je vidjeti da o zakonima barem netko brine.