Radno vrijeme u srednjoj i istočnoj Europi iznad prosjeka EU-a

Radnici srednje i istočne Europe rade duže od onih u ostatku Europe. Srbija prednjači s prosječnim brojem uobičajenih tjednih sati koji iznosi 42,7, a slijede Poljska i Rumunjska gdje je radni tjedan također nešto duži od 40 sati. Iako druge zemlje imaju nešto kraći radni tjedan, svi su pozicionirani iznad prosjeka Europske unije (EU) od 37,2 sata, pa tako i Hrvatska, navodi se u istraživanju Erste Grupe.

Postotak zaposlenih ljudi koji imaju drugi posao uglavnom je niži u regiji u usporedbi s prosjekom Europske unije, osim u Srbiji gdje je veći od sedam posto. Na razini EU-a je broj zaposlenih koji imaju drugi posao četiri posto.

No izvješće koje je objavila Međunarodna organizacija za rad u siječnju prošle godine, navodi kako rad od devet do pet, odnosno osam sati dnevno, nije standard za više od polovice svjetske radne snage.

U svijetu se prosječan broj radnih sati prije pandemije sveo na uobičajene okvire od 43,9 sati tjedno, no u isto vrijeme oko trećina zaposlenih na svijetu imala je radni tjedan s više od 48 sati, dok je petina radila sa skraćenim radnim vremenom ili manje od 35 sati tjedno.

Prosječan broj radnih sati tjedno na glavnom poslu | Erste Grupa

U 2022. godini 17 posto zaposlenih u Europskoj uniji radilo je s manjim brojem radnih sati u odnosu na puni radni tjedan, dok je u Hrvatskoj ta brojka iznosila tek 4,7 posto, od čega su, kao i na razini cijelog EU-a, većina bile žene.

Neradni petak

Unatoč gospodarskim turbulencijama, mnogi se pitaju može li u eri robotske proizvodnje i umjetne inteligencije san o neradnom petku postati stvarnost. Hoće li generacija Z svojim inzistiranjem na ravnoteži privatnog i poslovnog života pridonijeti tome da se poslodavci hrabrije odluče za četverodnevni radni tjedan? Ili je otpor skraćenju radnog tjedna na 32 sata ipak jači? 

"Kada pogledate koliko je tehnologija napredovala u proteklih 100 godina, možemo reći da smo kao ljudska bića puno produktivniji kao rezultat tehnologije koju koristimo i zato ima smisla radnicima vratiti dio dobiti od povećanja produktivnosti", kaže za Bloomberg Businessweek Adriju Jan de Jong, poduzetnik i osnivač hrvatske tvrtke Webpower Adria koja svojim e-mail marketinškim rješenjima dnevno opslužuje 200 tvrtki diljem regije.  

U Hrvatskoj nezaposlenost rekordno niska

Hrvatsko tržište rada i dalje je "vruće", nezaposlenost je rekordno niska, zaposlenost pak rekordno visoka, radnika nedostaje na sve strane, a sve to je plodno tlo za daljnji rast plaća.

Trenutno poslodavci samo preko HZZ-a traže 25 tisuća radnika, a to u kombinaciji s alternativnim načinima potražnje jasno ukazuje na veliku rupu koju već duže vrijeme popunjavaju strani radnici. Analitičar Bloomberg Adrije Mihael Blažeković naglašava kako je u prva četiri mjeseca ove godine brojka zahtjeva za dozvolu za rad stranih radnika premašila 83 tisuće, što je na anualiziranoj bazi trenutno pet posto više nego lani.

Broj zaposlenih na godišnjoj razini u travnju rastao je za 3,2 posto potaknut nastavkom snažnog rasta sektora građevinarstva s 8,8 posto novozaposlenih u odnosu na isti mjesec prošle godine. I ICT sektor daje svoj doprinos ukupnoj zaposlenosti i dodanoj vrijednosti gospodarstva s rastom broja zaposlenih za 3,7 posto, iako je to dvostruko niža stopa rasta nego ranijih godina.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar