'Čemu služi profit za koji radimo?' Poslodavac je dužan to reći radniku

U okolnostima gdje se težište na tržištu prebacilo s poslodavca na radnika, gdje je poslodavac u poziciji da mu je sve teže doći do radne snage, a radna snaga sve više diktira uvjete, u emisiji Sedam razgovarali smo o trendovima na tržištu rada Adria regije. Mario Grilc je konzultant za pitanja tržišta rada, a mi smo tražili odgovore na pitanja gdje su slabe točke pojedinih tržišta u regiji, što je poslodavcima na raspolaganju da ponude kandidatima za posao osim plaće i hoće li domaće tržište pratiti globalne trendove?

Na početku je Grilc konstatirao da je tržištima rada regije zajedničko da ima više nezaposlivih nego nezaposlenih. "Tu govorimo o generaciji Z i Y. Ljudima koji nisu spremni raditi po uvjetima koji poslodavci u regiji nude. Tu nije riječ samo o plaćama. I onda imamo nas, iskusniju generaciju, koja nema fleksibilnost za rad pod novim uvjetima. Specifičnosti se odnose na socioekonomska i politička kretanja. U Hrvatskoj imate dominantno uslužnu industriju i to je izazov. Na srpskom tržištu imate diverzifikaciju sjevera i juga. Na sjeveru gotovo da nema nezaposlenosti. Na jugu postoji nesklad", objasnio je.

S jedne strane investicije dolaze i zato što su radnici cjenovno konkurentni, ali oni pak odlaze drugdje da zarade više, a dolazi niže kvalificirana radna snaga. Je li to održivo pitali smo Grilca. "Ljudi u Hrvatskoj već sada ima 30 tisuća iz BiH i Srbije. Ako tu zbrojimo i druge zemlje regije ima ih i 80 tisuća. Projekcije ukazuju da ćemo uskoro imati i preko 400 tisuća stranih radnika. Nije pitanje samo količini nego i kvaliteti radne snage. Finska već deset godina provodi program diljem Azije, ali i drugih kontinenata gdje otvaraju škole finskog jezika. Povećavaju vjerojatnost da u zemlju dođe radna snaga koja im je potrebna. Kao što se upravlja kompanijama, tako se upravlja i tržištem rada. To ovdje u regiji nedostaje", smatra Grlic.

Koji ljudi i koja zanimanja će nam trebati?

Tu je i tema uvjeta, smatra. Što poslodavci mogu ponuditi osim plaće, a da nisu stvari poput stolova za stolni tenis? Grilc smatra da su ping pong i slična rješenja i pokušaji da se redefinira smisao. "Plaća i bonus su stvar higijene. Ako to nemate niste konkurentni. Kompanije moraju redefinirati zašto postoje. Profit nije više glavna ideja. Da, radimo za profit, ali čemu služi profit? Društveno odgovorno poslovanje zahtjeva da se odgovori na ta pitanja. Ako nemat to jasno definirano i što nudite čovjeku u razvoje njegove karijere, kao poslodavac imate manje šanse. Ping pong je korak ka tome".

Generacija Z uveliko stupa na tržište rada. Ona očekuje da kompanije stave ljude ispred profita. Čuju li ih kompanije regije pitali smo Grilca. On kaže da ih ne čuju. "Ako se pogleda struktura gospodarstva vidi se da se ono temelji na malim kompanija. Ako nas zanima gdje ide gospodarstvo, pogledajte gdje idu kompanije desetak zaposlenih. Tamo treba vidjeti kakva je kultura. Dan danas većina regionalnih kompanija koje su u vlasništvu jedne osobe ili obitelji radi na način my way or highway. Postoje iznimke. Tvrtke koje će za pet ili 10 godina biti puno uspješnije. To neće biti kompanije koje samo nude kompetitivne plaće ili ping pong stolove", objašnjava.

Tržište rada je indikativnije za centralne banke od stope inflacije. To će se i nastaviti kaže Grilc. "Ekonomski i tehnološki razvoj definira i sociološki razvoj. Potrebno je da redefiniramo suodnos obrazovnih institucija i uspješnih kompanija. S jedne strane imamo transhumanizam, a s druge se vraćamo vrijednostima koje smo zaboravili. Filozofiji, povijesti umjetnosti i određenim stvarima koje nisu usko vezane za biznis", zaključio je.

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar