.webp){kind=icon}
Nekad su se radničke doznake slijevale u Hrvatsku, sad sve više iz Hrvatske, a Međunarodni monetarni fond upozorava da treba nastaviti s razboritom fiskalnom politikom gradeći zaštitne slojeve za buduće šokove. S obzirom na to da rastu strana noćenja u Hrvatskoj mnogi se nadaju da će to stvoriti zaštitne slojeve kako u privatnim tako i korporativnim džepovima, a turističku sezonu teško mogu poremetiti muke pred kojima je francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Radničke doznake
Iznos radničkih doznaka, novca koji strani radnici na radu u Hrvatskoj šalju svojim obiteljima u samo tri godine udvostručio se na 1,4 milijarde eura, pokazuju svježi podaci Hrvatske narodne banke (HNB). Još 2020. godine oni su u inozemstvo poslali 724 milijuna eura, devet posto više nego godinu prije, da bi nakon toga rast eksplodirao do lanjskih 1,4 milijardi.
Još 2017. godine hrvatski građani na radu u inozemstvu poslali su kući sedam puta više novca od onog kojeg su strani državljani na radu kod nas slali svojim zemljama. Lani je taj omjer pao na 4:1. Konkretnije, 2017. godine smo primili 3,24 milijarde eura, a iz Hrvatske je poslano 460 milijuna. Prošle godine smo primili 5,6 milijardi, a strani radnici su kućama poslali već spomenutih 1,4 milijarde.
Razborito i odlučno
Nakon iznimno snažnog postpandemijskog oporavka u 2021. i 2022. te uz strožu monetarnu politiku, gospodarski rast u Hrvatskoj usporio je na 3,1 posto u 2023., što je i nadalje među najvišim stopama rasta u euro području (EP). Snažan rast odražava dinamičnu domaću potražnju u uvjetima kad snažno tržište rada i politike hrvatskih vlasti podupiru dohodak kućanstava, a sredstva iz fondova EU-a potiču ulaganja, stoji u izjavi članova Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Članovi Misije MMF-a nalažu kako se politike trebaju usredotočiti na očuvanje razboritosti fiskalne politike i provedbu odlučnih reformi kako bi se stvorili zaštitni slojevi za buduće šokove i udovoljilo potrebama za dugoročnom potrošnjom, daljnju opreznost u zaštiti financijske stabilnosti te napredak u provedbi strukturnih reformi u cilju ublažavanja ograničenja na strani ponude, povećanja potencijalnog rasta i ubrzanja zelene tranzicije.
Drugi iza Cipra
U turističkim smještajnim objektima u EU-u u prvom tromjesečju ostvareno je ukupno 452,6 milijuna noćenja, što je sedam posto više nego u istom razdoblju 2023. godine. Hrvatska je zauzela drugo mjesto iza Cipra među svim članicama EU-a s najvećim porastom stranih noćenja, prema podacima Eurostata.
Domaći turisti ostvarili su većinu noćenja u prvim mjesecima 2024. godine, točnije 55 posto, što je povećanje od četiri posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. Strani turisti ostvarili su 45 posto noćenja, što predstavlja porast od 11 posto u smještajnim objektima diljem EU.
Nestabilno nakon izbora
Euro je pao na najnižu razinu u više od mjesec dana nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron raspisao parlamentarne izbore nakon poraza na izborima za Europski parlament. Nakon svega CAC je pao za više od 1,7 posto pred kraj trgovanja.
Zajednička valuta pala je za 0,6 posto, povukavši se zajedno s europskim dionicama, pri čemu su BNP Paribas i Societe Generale SA pali više od osam posto jer su banke vodile gubitke među dionicama u Parizu. Dakle pale su dionice, a banke su vodile gubitke, jer je neizvjesnost oko toga tko će vladati Francuskom pridonijela postojećoj tjeskobi zbog fiskalnih problema zemlje. Prinosi na francuske obveznice skočili su na najviše od studenog, a euro je pao na jednomjesečnu najnižu razinu. Stoxx Europe 600 pao je 0,48 posto.
Slijedi…
Svjetska banka objavljuje ljetno izdanje globalnih ekonomskih prognoza, a mjesečno izvješće o naftnom tržištu objavljuje OPEC.
