Inflacija u eurozoni u svibnju je blago porasla, a u Hrvatskoj ponešto pala, no i dalje je visoka. PIK Vrbovec otvorio je novi pogon vrijedan 11 milijuna eura.
Proizvođači automobila u poslovnu strukturu sve češće uključuju i rudnike, tvrdi analitički tim Bloomberg Adrije. Franšize postaju sve popularniji način širenja poslovanja.
Inflacija raste i pada
Prve procjene kretanja inflacije tijekom svibnja objavljene krajem prošlog tjedna pokazale su blago ubrzanje u regiji koja dijeli zajedničku valutu euro i blago usporavanje rasta cijena u Hrvatskoj koja se usprkos tome i dalje nalazi pri vrhu među članicama eurozone. Stopa inflacije je u eurozoni u svibnju porasla na 2,6 posto s travanjskih 2,4 posto, a u Hrvatskoj je pala s 4,7 na 4,3 posto.
"Ne iznenađuje da je Hrvatska trenutačno među članicama eurozone s najvišom inflacijom ako imamo u vidu i da je među državama s najvećim ekonomskim rastom", ističe analitičarka Bloomberg Adrije Marina Petrov Savić. Domaću potražnju podržavaju snažna maloprodaja, rast plaća i sve veći broj zaposlenih, objašnjava i dodaje kako će u idućim mjesecima glavni faktor inflacije biti cijene usluga uslijed turističke sezone.
PIK Vrbovec investira
Na potražnju i ekonomski rast računaju i u jednom od najvećih domaćih prerađivača mesa, PIK Vrbovcu. Kompanija je bez velike pompe prije par mjeseci u pogon pustila novu investiciju tešku 11 milijuna eura. Ulaganje je sufinancirano iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EAFRD) s 1,55 milijuna eura. Novi pogon uvelike je robotiziran, a povećao je kapacitete PIK Vrbovca s 350 na 400 tisuća svinja godišnje.
Podaci Fine otkrivaju da je PIK Vrbovec lani bio druga domaća tvrtka po prihodima u sektoru proizvodnje mesa. Prva je Mesna industrija braća Pivac, a Pivac grupa dominira i generalno jer su čak tri tvrtke iz sastava njihove grupe među prvih pet. Uz njih se u top pet ugurao i Gavrilović. Prihodi PIK Vrbovca u 2023. rasli su 15-ak posto, na 327 milijuna eura, ali su godinu završili s gubitkom od 5,6 milijuna. Dijelom je to svakako rezultat ulaganja jer su prethodnih godina poslovali s poprilično zdravim plusom.
Proizvođači auta kupuju rudnike
Stellantis, veliki proizvođač automobila pod čijom se kapom nalaze brendovi poput Fiata, Peugeota, Citroëna, Chryslera i drugih, ozbiljno povećava svoj udio u električnim vozilima nadajući se da će oponašati kineski model vertikalne integracije i potencijalno ih pobijediti u njihovoj igri, tumači naš analitički tim u svojoj najnovijoj analizi automobilske industrije. Sa strateškog stajališta, to je neobičan potez s obzirom na to da mnogi proizvođači štite svoje oklade na električna vozila, jer se pokazalo da je kolektivna industrija precijenila potražnju za električnim vozilima, dodaju.
Kineski model vertikalne integracije i agresivno subvencioniranje njihovim je proizvođačima dalo veliku cjenovnu prednost od koje europski proizvođači zaziru i zbog koje im prijeti topljenje tržišnog udjela. Kao potencijalno rješenje za kronične probleme opskrbnog lanca, mnogi su proizvođači uložili u rude metala za baterije (Tesla, BMW, VW, GM, Ford). U nadi da će uhvatiti korak s BYD-om i drugim kineskim proizvođačima, gotovo svi proizvođači otvaraju i gigatvornice baterija (Tesla, Toyota, VW, Mercedes, između ostalih).
Hrvati kupuju i prodaju franšize
I dok se proizvođači automobila bave makrotržištima, na mikrorazini u širenju poslovanja mogu pomoći i franšize. Krajem prošle godine u Hrvatskoj je poslovalo 248 franšiza, od čega ih je 177 stranih, a Ljiljana Kukec, predsjednica Hrvatske udruge za franšizno poslovanje, ističe da se taj broj brzo mijenja jer je hrvatska franšizna scena prilično dinamična. Strane franšize su na hrvatsko tržište došle 1960-ih godina. Razvoj sektora započeo je pojavom kreditnih kartica poput Dinersa i American Expressa, dok su 80-ih godina tržište proširili brendovi poput Holiday Inna, Inter Continentala i Coca-Cole.
Danas i hrvatske kompanije nude svoje franšize globalnom tržištu, a neki od njih su Muzej iluzija, Carwiz, te Surf'n'fries. Franšizno poslovanje nudi šansu za brzo širenje, ali nije bez mana.
Hrvatska razvija regije
Prvi tjedan lipnja počinje s nekoliko konferencija diljem Hrvatske. U Zagrebu Bloomberg Adria organizira skup s temom regionalnog razvoja na kojem će se govoriti o perspektivi razvoja hrvatskih regija. Ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Šime Erlić dat će uvid u dosad iskorištena sredstva, kao i novi financijski okvir. U Opatiji počinje dvodnevna drvno-tehnološka konferencija gdje će se raspravljati o izazovima i prilikama u šumarskom, drvoprerađivačkom i energetskom sektoru.
Nakon što su kraj prošlog tjedna obilježile nove brojke o kretanju inflacije i o tome da su hrvatski poduzetnici lani ostvarili neto dobit od čak 8,8 milijardi eura, ponedjeljak ne donosi dodatne bitnije makroekonomske novosti. Iz Italije, Španjolske i Švedske bi jedino trebali stići novi podaci o kretanju indekasa tamošnjih ekonomskih pouzdanja.