.webp){kind=icon}
Među čak tisuću svjetskih metropola regionalni centri – Zagreb, Beograd, Skopje, Podgorica i Sarajevo – našli su se relativno blizu jedan drugome na inauguralnoj top listi najboljih gradova koju je ovih dana objavio Oxford Economics. Ova analitička kuća rangirala je gradove po tridesetak pokazatelja u pet kategorija kako bi otkrila koji su najbolji.
Na samom vrhu ljestvice našli su se gotovo tradicionalni laureati u takvim izborima. Po procjeni Oxford Economicsa najbolji grad na svijetu je New York, a slijede ga London, San Jose u američkoj saveznoj državi Kaliforniji, pa Tokio i Pariz. Kategorije u koje su rasporedili brojne pokazatelje analitičari su podijelili na: ekonomiju, ljudski kapital, kvalitetu života, okoliš, te vlast. Pokazatelji su izraženi brojčano i uračunati u konačni 'Svjetski indeks gradova' (eng. Global Cities Index) temeljem kojeg je sastavljena ljestvica.
U takvoj procjeni većina glavnih gradova iz Adria regije našla se relativno blizu jednih drugima i, nažalost, dosta daleko od vrha. Podgorica, glavni grad Crne Gore, nalazi se na 390. mjestu, a tek malo niže i jednu poziciju ispod albanskog glavnog grada Tirane, na 397. mjestu smjestio se Zagreb.
Skoplje je na 402. poziciji, Beograd na 415. i jedino malčice odskače Sarajevo, no na 477. mjestu tablice ipak nije predaleko od ostatka grupe. Iznimka od ove skupine gradova za koje analitičari Oxford Economicsa očito procjenjuju da se nisu previše međusobno razdvojili još otkad su prije više od tri desetljeća bili u jednoj državi, je Ljubljana. Slovenski glavni grad se našao na 181. mjestu liste.
Među pokazateljima koje su analitičari uzimali u obzir pri svojoj procjeni i izradi tablice nalaze se i rast bruto domaćeg proizvoda pojedinog grada, rast zaposlenosti, broj sveučilišta i sjedišta kompanija u tom gradu, broj rekreativnih i kulturnih prostora po stanovniku, kao i zagađenost zraka i politička stabilnost.
Zagreb je najbolje prošao kad je u pitanju politička vlast, s time da treba uzeti u obzir kako se ta kategorija ocjenjivala temeljem procjena za cijelu državu, a ne samog grada. U toj kategoriji našao se na 330. poziciji. Slično je procijenjen i u kategoriji kvalitete života u kojoj su ga analitičari Oxford Economicsa smjestili na 357. mjesto.
No bolji konačni rang kvarile su ocjene ljudskog kapitala i okoliša. U kategoriji ljudskog kapitala Zagreb se našao na 590. mjestu globalne ljestvice, dok je u kategoriji okoliša završio na 577. poziciji.
Oxford Economics je savjetnička tvrtka koju je 1981. godine kao komercijalni projekt osnovalo poznato Sveučilište u Oxfordu. Danas zapošljava 350 analitičara u dvadesetak ureda. Tamo ističu kako njihov novi "Svjetski indeks gradova daje konzistentan okvir za procjenu prednosti i slabosti tisuću najvećih gradova diljem svijeta".
U kompaniji još tvrde kako pokrivaju "više od 200 zemalja, 100 industrijskih sektora i 8.000 gradova i regija". U izradi Indeksa svjetskih gradova usporedili su tisuću gradova iz 163 države. "Najboljih 10 gradova u Indeksu svjetskih gradova za 2024. nalaze se na četiri kontinenta. Razlike u karakteristikama tih gradova naglašavaju kako ne postoji jedinstvena formula za dolazak na vrh", napominju u Oxford Economicsu.
Od nama bliskih gradova iz nešto šire regije, najbolje je pozicioniran Beč, na 49. mjestu globalne ljestvice. Glavni grad Austrije najbolje je prošao u kategorijama ekonomije i ljudskog kapitala, dok je po pitanju okoliša ocijenjen čak i gore nego Zagreb, pa se našao na 604. poziciji.
