Vlada je u četvrtak prihvatila smjernice za uštedu energije u Hrvatskoj za razdoblje od početka kolovoza do kraja ožujka iduće godine, kojima se uz ostalo predlaže grijanje prostorija na najviše 21 stupanj, hlađenje na 25 stupnjeva, veća uporaba LED rasvjete i javnog prijevoza, te jeftinije tarife struje.
"Smjernice za uštedu energije u Republici Hrvatskoj donijele su se na temelju paketa dokumenata Europske komisije od 20. srpnja 2022. o uštedama plina u mogućim kriznim situacijama u opskrbi te plana REPowerEU objavljenog 18. svibnja 2022.", rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović.
Europska komisija je 20. srpnja 2022. predstavila plan “Štedi plin za sigurnu zimu”, koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023. godine.
Čitaj više
Članice EU-a traže izmjene i fleksibilnost u planu štednje plina
Veleposlanici članice EU-a razgovaraju o štednji uoči sastanka ministara energetike
25.07.2022
Video: Vlada idući tjedan ide s preporukama za uštede energije
Vlada će idući tjedan predstaviti smjernice i preporuke građanima o tome kako smanjiti potrošnju energije.
21.07.2022
Njemačka vlada apelira na štednju, poslušalo samo 39 posto građana
Njemačka vlada nastoji povećati opskrbu prije početka sezone grijanja zbog straha od ozbiljne nestašice.
18.07.2022
Smjernice, istaknuo je ministar, idu prema tome da maksimalna temperatura grijanja, kad počne ogrjevna sezona, bude 21 stupanj, a kada se govori o smanjenju energije za hlađenje tijekom vrućina preporuča se da razlika između vanjske i unutrašnje temperature bude sedam Celzijevih stupnjeva, odnosno sugerira se da temperatura hlađenja ne treba biti niža od 25 stupnjeva. Naime, kako je rekao Filipović, za svaki stupanj niže temperature potroši se tri do pet posto više energije.
"Ako se temperatura u nekoj prostoriji smanji za samo jedan stupanj to donosi do godišnje uštede od pet posto energije", rekao je Filipović.
Najveći sektor potrošnje u Hrvatskoj su zgrade. One, odnosno njihovi stanari i korisnici, odgovorni su za oko 40 posto ukupne neposredne potrošnje energije. Pritom, najviše se energije troši upravo u kućanstvima, gotovo jedna trećina.
Vezano uz smjernice za učinkovitu potrošnju energije za rasvjetu sugerira se veće korištenje LED žarulja i racionalno korištenje rasvjete, dok se građanima preporuča i da kućanske uređaje koriste u razdobljima niže tarife te da uređaje isključe iz napajanja.
Najviše energije u hrvatskom kućanstvu troši se na zagrijavanje prostora te na pripremu potrošne tople vode. Na ove potrebe odlazi čak oko 80 posto ukupne potrošnje energije kućanstva, dok preostalih 20 posto odlazi na rasvjetu, kućanske uređaje i različite elektroničke uređaje koji se koriste u kućanstvu.
Mjere su usmjerene na učinkovitu potrošnju energije kada se govori o grijanju i hlađenju, o rasvjeti, korištenju kućanskih uređaja i o prometu, kazao je ministar.
"Što se tiče dugoročnih mjera energetske učinkovitosti savjetuje se energetska obnova zgrada i kuća", naglasio je Filipović, dodavši da kada se pogleda cjelokupna situacija u Europi vjeruje da će spomenute smjernice biti od koristi.
Nada se da će i privatni i javni sektor poštovati te smjernice.
"Zajednički, zajedno s cijelom Europom, trebamo ići u smjeru kako ostvariti uštede u nadolazećem razdoblju i kako učiniti sve da sudjelujemo i da pomognemo cijeloj Europi u diverzifikaciji opskrbnih pravaca kada govorimo o energentima", naveo je ministar.
Europski plan za smanjenje potrošnje plina predviđa da na dobrovoljnoj osnovi svi potrošači, kućanstva, javna uprava, vlasnici javnih zgrada, proizvođači energije i industrija poduzmu mjere za smanjenje potrošnje kako bi se osigurala opskrba u uvjetima u kojima Rusija neće garantirati dostatnu isporuku plina za europsko tržište.