Nahod: 'Mentalni sklop je prepreka za razvoj kružnog gospodarstva u Hrvatskoj'

Na Građevinskom fakultetu u Zagrebu završava se provedba projekta BLOOM koji je podržan sredstvima Norveškog financijskog mehanizma 2014.–2021. Projekt adresira temu kružnog gospodarstva u građevinarstvu te se bavi razmjenom najbolje svjetske prakse, prikupljanjem i razmjenom znanja iz područja kružnog gospodarenja kako bi osnažio poslovanje malih i srednjih građevinskih poduzetnika u toj branši.

Maja-Marija Nahod, profesorica s odjela za organizaciju građenja Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, voditeljica je projekta, a za Bloomberg Adriju otkrila je kako je došlo do ideje baviti se temom kružnog gospodarstva te zašto je to važno za građevinarstvo.

"Samo je promjena stalna – građevinarstvo se isto stalno mijenja i prilagođava strateškim ciljevima i modernim tehnologijama. Opće je poznato da se promjene organizacijskih aspekata događaju sporije od tehnoloških. Uvođenje novih načina rada itekako je potrebno potkrijepiti organizacijskim i tehnološkim planiranjem. Dok nove tehnologije već postoje, praksa se postepeno mijenja kako se ljudi prilagođavaju i uče nove stvari. U građevinarstvu se sve okrenulo prema održivosti, a kružno gospodarstvo je prirodni razvojni slijed nakon održivosti. Otuda žar za kružnim gospodarstvom", istaknula je Nahod.

Ističe kako je prirodnih resursa sve manje, a njihovo trošenje se stalno ubrzava.

"Što ćemo s tim? Kružno gospodarstvo odgovara baš na to ključno pitanje – možda i cjelokupnog opstanka na planeti (sic!). Bez obzira vjerujemo li u važnost održivosti, postavljeni su ciljevi na svim razinama koji će nam nametnuti ograničene kvote korištenja novih resursa, na što ćemo se morati prilagoditi. To je bilo dovoljno da se okupimo u tim kojim smo postavili temelje za daljnju implementaciju kružnog gospodarstva u građevinarstvu", objasnila je.

Koje su glavne koristi koje građevinarstvo može imati od implementacije kružne ekonomije?

Kad javnost spozna koristi, svi će automatski prijeći na kružno gospodarstvo. Do tada se o koristima treba raspravljati i pokazivati ga na primjerima dobre prakse. Kružno gospodarstvo dugoročno smanjuje troškove za gradnju i održavanje zajedno. Ekološki osviješteni investitori prigrlit će kružna rješenja radi pozitivnog umjesto negativnog utjecaja na okoliš. Ono je dio rješenja za klimatske promjene i savjesno ponašanje svih koji rade ili koriste građevine. U kružnom gospodarstvu se daje prioritet regenerativnim resursima i maksimalnoj učinkovitosti korištenja resursa. Gdje god se može, produljuje se životni vijek resursa i elemenata. Moderno doba prije kružnog gospodarstva je podbacilo u proizvodnji jednokratnih, manje trajnih proizvoda, a ovime se vraćamo ponovnoj uporabi svakog materijala nakon iskoristivosti, starim vrijednostima i popravcima. Ne postoji otpad – to je resurs za nešto novo, ponekad inovativno, a uvijek korisno.

Kako biste ocijenili ulogu Građevinskog fakulteta u popularizaciji teme agilnosti u kružnom gospodarstvu, pomoći investitorima i mladim inženjerima?

Agilno upravljanje, za razliku od tradicionalnog, s lakoćom uvodi promjene, a to je ovdje ključno da čim prije usvojimo kružne prakse. Agilno je uvedeno u IT sektor, no praksa pokazuje da je građevinarstvo izvrsno za primjenu agilnih praksi. Kružno gospodarstvo je bitno za sve grane u građevinarstvu, no bez primjene u realnom sektoru sve ostaje u teoriji. Iz aspekta organizacije i tehnologije, jasno je da se poslovanje B2B (business to business) uvijek svodi na H2H (human to human). Kako taj B2B i H2H zaraziti s kružnim gospodarstvom, kako naći optimalna rješenja, istraživačko je pitanje koje samo sinergijom struke i znanosti može uroditi rezultatima. Kružno gospodarstvo započinje koncipiranjem projekta i projektiranjem. Svaki sudionik ima aktivnosti koje se tiču kružnog gospodarstva, a završava u ponovnoj uporabi elemenata građevine, uz minimalno korištenje energije. Agilni alati su nam most kojim ćemo doći do kružnog gospodarenja u građevinarstvu.

Koji je status kružne ekonomije u građevinarstvu u Hrvatskoj? Je li veliko početno ekonomsko ulaganje glavna prepreka u tome što je kružnost tek u povojima?

Mentalni sklop i nedostatak znanja je veća prepreka od financijske, mada ni ova potonja nije zanemariva. S jedne strane ne postoji još značajnija tržišna potražnja, a s druge strane niti razvijeni poslovni modeli koji bi slijedili takvu potražnju. U Hrvatskoj smo u fazi podjednakoj kao druge razvijene zemlje – otkrivamo potencijal, čak i prednjačimo. U Hrvatskoj postoje nositelji nekoliko gospodarskih projekata kojima ćemo uvesti kružno gospodarenje i šire od nacionalnih granica. Nacionalno gledajući vezano za srednja i mala poduzeća, traže se sretnici koji će prepoznati koristi među prvima i pokrenuti lavinu. Potrebno je oblikovati regulatorne prilagodbe i poticaje, ali sve to mora ići paralelno. Snaga leži u organizacijsko-tehnološkoj pripremi za kružno gospodarstvo. Tehnologije već nude rješenja, dok se materijali razvijaju brže od prihvaćanja kružnih modela. Industrijske smjernice i standardi čekaju na izradu.

Što Vlada i resorno ministarstvo čine kako bi dali potporu kružnom građevinarstvu?

Kružno gospodarstvo je zakonodavno bolje posloženo nego što se potiče i prepoznaje u praksi. S druge strane, ne postoji odjel ili sektor koji bi se isključivo bavio kružnim gospodarstvom, što je šteta jer je tema rasipana po nekoliko ministarstava. Sve je povezano, Ministarstvo sigurno čeka impuls s tržišta, a tržište u ovoj ranoj fazi traži javnu upravu da napravi prvi korak. Postoje pozivi na dodjelu sredstava koji imaju elemente kružnog, kružna javna nabava još uvijek je u povojima. Ne postoji kapacitiranost Ministarstava za neobavezne teme, a ova je zasad fakultativna. Rekla bih da čini što može u datim okolnostima i da će činiti više, kao i realni sektor, s protekom vremena.

Je li područje kružnog gospodarstva u građevinarstvu rezervirano samo za velike igrače?

Kružno gospodarstvo prema istraživanjima pogoduje krupnom kapitalu, ali to nije razlog da se donose zaključci o tome da nema mjesta za malo i srednje poduzetništvo. Ključ je u razvoju učinkovitih poslovnih modela u građevinarstvu, koji će iskoristiti svaku promjenu prema kružnom u svoju korist. Zato su nam potrebne edukacije, razmjena iskustva i sinergija stručnjaka iz realnog i akademskog sektora. To je područje kojem je važna koordinacija svih sudionika i u kojem svi mogu naći svoju ulogu, jer se otvaraju nove poslovne niše.

Koja je budućnost kružnog gospodarstva u građevinarstvu u Hrvatskoj?

To je svijetla pozitivna točka građevinarstva koja će nas sve naučiti da cijenimo ono što imamo, bolje održavamo zgrade u kojima boravimo, čuvamo energiju za kvalitetnije korištenje vremena i prenosimo resurse generacijama koje dolaze. Humanost i brižnost se uvlače u ovu tehničku struku, a to je najljepše što joj se moglo dogoditi. Po pitanju agilnosti u kružnom gospodarstvu građevinskog sektora postoji znanje i svijest na svim rukovodećim razinama.

 

-- Projekt je podržan sredstvima Norveškog financijskog mehanizma 2014.–.2021, u okviru Programa Business Development and Innovation Croatia, rekli su nam da napišemo.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar