Gotovo još jedna cijela Hrvatska živi raseljena u različitim državama u svijetu. Naime, prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske čak 3,2 milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka živi izvan Hrvatske i širom svijeta.
Podaci se temelje na procjenama hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, hrvatskih katoličkih misija, te popisa stanovništva u državama u kojima borave hrvatski iseljenici i njihovi potomci.
Na prvom mjestu među zemljama u kojima se nalazi najviše iseljenika i njihovih potomaka je SAD, u kojem je živi njih 1,2 milijuna. Odmah iza na listi je Njemačka s oko 500 tisuća te slijede Argentina, Australija i Kanada s oko 250 tisuća. U Čileu živi oko 200 tisuće Hrvata, na Novom Zelandu 100 tisuća, a u Austrija za njih 90 tisuća.
Čitaj više
Emigracija iz Hrvatske lani na pragu rekordne 2017.
Državu napustilo 46,3 tisuće ljudi, dok ih je 2017. otišlo 47,4 tisuće.
27.07.2023
Šerif grupa se bori za svakog radnika, u Glini zadržali 550 ljudi
Ministri se smjenjuju zbog usporene obnove, ali poduzetnici su morali pronaći vlastite moduse operandi kako bi opstali.
13.01.2023
Hong Kong najskuplji grad za život iseljenika
Hong Kong je najskuplji grad na svijetu za život iseljenika. Drugo i treće mesto zauzeli su New York i Ženeva.
08.06.2022
Čak i uz imigraciju i integraciju izgledan je manjak radnika u sektoru skrbi
Domaći radnici odlaze u bogatije zemlje u potrazi za boljim uvjetima rada.
27.12.2022
U Švicarsku se smjestilo oko 80 tisuća hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, u Brazil njih 70 tisuća, dok Italija broji njih 60 tisuća. U Francuskoj i Švedskoj živi oko 40 tisuća iseljenika i njihovih potomaka, dok je u popularnoj Irskoj oko 20 tisuća.
Nizozemska je dom za njih 10 tisuća, Južna Afrika za oko osam tisuća, dok ju po broju Hrvata prate Belgija i Peru sa po sedam i šest tisuća. Po pet tisuća iseljenika i potomaka je u Boliviji, Paragvaju, Urugvaju, Velikoj Britaniji i Venezueli. U Ekvadoru ih je oko 4000, Luksemburgu oko 3000, Danskoj oko 2500 i Norveškoj oko 2000.
Ovi rezultati ne čude s obzirom na to da su Hrvati tradicionalno od 1880-ih do Prvog svjetskog rata iseljavali u SAD, Latinsku Ameriku, Južnu Afriku, Australiju i Novi Zeland. Zatim su od 1918. godine do Drugog svjetskog rata iseljenici bili fokusirani na države kao što su Njemačka, Francuska, Belgija, te neposredno poslije rata u Argentinu i druge zemlje u Latinskoj Americi i Sjevernoj Americi.
Države zapadne Europe, Australiju, Novi Zeland i Kanadu postale su glavna odredišta za iseljenike nakon 1965. godine, dok su države kao što su Njemačka, Švicarska, Austrija, Kanada, SAD, Australija i Novi Zeland bile glavna odredišta 90-ih godina kada iseljavanje obilježavaju izbjeglice iz ratom razorenih područja.
Hrvati su iseljavali iz ekonomskih i političkih razloga, a zanimljivo je da starije hrvatsko stanovništvo koje obilježava ekonomska imigracija još pokazuje interese za događanja u domovini. Istovremeno, mlađa generacija je asimilirana, ali zainteresirana je za hrvatske korijene.
Iz DZS-a ističu da je upravo skupina ekonomskih imigranata koji su se iseljavali šezdesetih godina prošlog stoljeća vrlo specifična. Uglavnom žive u državama zapadne Europe, a dok je dio njih dobro integriran u domicilne države (posebno mlađi Hrvati), drugi dio se još uvijek smatra privremenim iseljenicima i iskazuje želju za povratkom u Hrvatsku.
Tipično za sve hrvatske iseljenike, bilo one koji žive u prekomorskim državama, ili one koji žive u neposrednoj blizini svoje domovine, je da žele surađivati sa svojom domovinom, kažu u Uredu.