Moderno doba donosi revoluciju u konceptu nogometnih stadiona, transformirajući ih iz čistih sportskih arena u multifunkcionalne komplekse. Ovi novi stadioni postaju središta komercijalnih aktivnosti, poslovnih inicijativa, kao i arhitektonske i turističke znamenitosti.
U srcu ove transformacije je prepoznavanja neiskorištenog potencijala stadiona da se transformiraju u mjesta koja ne privlače ljude isključivo zbog sportskih događaja, već postaju mjesta susreta, zabave i profesionalnih interakcija. U Hrvatskoj, ova vizija dobiva konkretne obrise kroz najavu izgradnje četiri velika gradska stadiona, čija se ukupna investicija procjenjuje na 500 milijuna eura. Ovi projekti, koji će biti financirani privatnim kapitalom, ne samo da oblikuju sportsku infrastrukturu zemlje, već i njezin urbanistički i kulturni pejzaž.
Jedan od stadiona čija se obnova čeka već dugi niz godina je Poljud, glavni stadion grada pod Marjanom. Lukša Jakobušić, predsjednik HNK Hajduka, otkrio je da će grad Split kao vlasnik stadion u ožujku službeno prezentirati obnovu Poljuda.
Čitaj više
Festivali – noćna mora stanovnika ili prilika za zaradu i razvoj
Ukupan broj posjetitelja ovogodišnje Ultre je 150 tisuća, a od toga je 68 posto stranih posjetitelja.
30.08.2023
Lonely Planet uvrstio Hrvatsku u top 10 svjetskih destinacija
Lonely Planet je objavio vodič "Best in Travel 2024" s popisom najatraktivnijih zemalja za posjetiti.
25.10.2023
Kako je Taylor Swift postala milijarderka
Prvu pesmu Lucky You napisala je kada je imala 12 godina.
10.11.2023
Britanski milijarder kupio udio u Manchester Unitedu za 1,3 milijarde dolara
Jim Ratcliffe kupio 25 posto udjela u nogometnom klubu.
26.12.2023
"Ne očekujte nikakav spektakl budući da je riječ o ljepotici u koju se nije ulagalo 44 godine. Možete zamisliti u kakvom je stanju kada se toliko godina nije ulagalo“, rekao je nedavno u Zagrebu Jakobušić. On naglašava potrebu za revitalizacijom Poljuda, uz istovremeno spominjanje planova za izgradnju novog stadiona Brodarice. "Država je dala 27 milijuna eura za Split i za Zagreb. Gradu Split pripada 13,5 milijuna eura i ako sve bude dobro, a zasad sve ide dobro, do kraja godine će se napraviti troškovnici i grad Split bi trebao povući ta sredstva", rekao je Jakobušić te dodao da se nada da će Poljud biti za sve sportove, ali i da će Hajduk moći na njemu kontinuirano igrati.
Gradonačelnik Rijeke, Marko Filipović, svoje planove za Kantridu opisuje kao "hrabri iskorak" prema stvaranju trajne vizije za grad i nogometni klub. S planom izgradnje nove Kantride, koja bi uključivala hotel i nebodere mješovite namjene, Filipović vidi priliku za redefiniranje Rijeke na europskoj sceni.
Sporazumom koji su potpisali premijer Andrej Plenković, zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević uklonjena je glavna zapreka izgradnji novog stadiona u Maksimiru, rekao je Josip Pavić, državni tajnik Ministarstva turizma i sporta, dodajući da su gradovi konačno vlasnici stadiona Poljuda i Maksimira. "U stalnom smo kontaktu s gradovima i svi su u fazi izrade studije izvodljivosti da vide koliko će biti komercijalnog sadržaja potrebno da taj proces bude isplativ. Kada projekti budu spremni, oni mogu povlačiti naša sredstva", rekao je Pavić te dodao da u ovoj i sljedećoj godini planiraju potrošiti 27 milijuna eura.
Joe Bašić, poznat po dovođenju glazbenog festivala Ultra u Split, naglašava važnost shvaćanja obnove i izgradnje stadiona ne samo kao troška, već kao investicije s potencijalom za povrat. On se prisjeća razvoja stadiona u Sjevernoj Americi i potiče na razmišljanje izvan okvira, ističući potrebu za multifunkcionalnošću stadiona.
"Ti stadioni su već 80 i 90-ih godina prepoznali da to nije stadion na kojem se samo igra sport. Oni su ekonomski hubovi koji su pojedinima gradovima udahnuli novi život. Mislim da svi moramo gledati ovo kao investiciju koja ima povrat i zaradu, a ne kao nešto u što ćemo uložiti i izgubiti novac. Ako gledamo u realnim okvirima, da bi stadion bio isplativ treba biti popunjen 200 do 220 dana u godini. Ako gledamo Hajduk kao klub, pričamo o maksimalno 30 do 40 utakmica u godini. Drugim riječima, kada od 220 dana oduzmemo 40, ostaje jako puno dana bez sadržaja koji zapravo gutaju novac. Bez tih dodatnih događanja, nije isplativo ni održavati takve stadione. Volio bih da se u ovoj fazi planiranja razmišlja o potrebama za evente, koncerte i kongrese. Primjerice, da bi Hrvatska mogla biti domaćin jednog međunarodnog kongresa, mora imati prostor za pet do 10 tisuća ljudi. Takvog prostora u Hrvatskoj, nažalost, nema", smatra Bašić.
Jakobušić se nadovezao na Bašičevu tezu govoreći da nogometni klub može odigrati do 30 utakmica u godini, te je za primjer dao razvoj nogometnog stadiona Tottenhama u koji je uložen 220 milijuna eura.
"Mislim da taj stadion ima 62 tisuće sjedećih mjesta, to je otprilike 14 tisuća eura po sjedalici što je enormni iznos. U tom stadionu se tijekom cijelog lipnja održavaju koncerti. Taylor Swift će sada tamo nastupati. Međutim, ni to nije dovoljno. Kada su sve to uzeli u obzir, vidjeli su da im je garaža prazna 250 dana u godini. Tu su došli na ideju da u garaži otvore F1 karting centar. Znači, i oni koji su uložili 220 milijuna eura, ponovno gledaju što mogu poboljšati i još učiniti. Imali su 2021. i 2022. 106 milijuna eura prihoda, znači povrat je možda kroz sedam do osam godina. Oni su možda najekstremniji primjer, ali primjer koji pokazuje da što više uložiš, imaš što više sadržaja, imaš veće prihode", objasnio je Jakobušić.
Bašić je rekao da je u Londonu gotovo nemoguće očekivati da će svaki stadion biti popunjen 220 dana u godini, ali u Hrvatskoj to nije nezamisliv scenarij.
"Htio bih naglasiti da, kao što i nogomet ima minimalne uvjete za stadione, minimalne uvjete postavljaju koncerti i međunarodna događanja. Ja sam u Split došao poprilično nadobudan i pun energije kada sam dovodio Ultru. Iznenadio sam se kada sam vidio da je taj stadion napravljen tako da se gledatelji ne spuštaju na travnjak, sve je bilo okruženo šipkama. Možete zamisliti kako je bilo tim ljudima koji su došli očekujući da će biti na travnjaku. To je bio itekako velik izazov za nas kao organizatore. Stoga, mislim da se trebaju uzeti u obzir uvjeti za nogomet i uvjeti za različita događanja. Jedino će tako ta investicija imati svoj povrat", tvrdi Bašić.
Panelisti su se prisjetili otvorenja Poljuda 1979. godine govoreći da je u to doba on bio najbolji što se u to doba imalo za ponuditi. Međutim, Jakobušić kaže da je on i danas specifičan.
"Poljud je kulturno dobro na kojem mi igramo nogomet. Samim time je on kao građevina zanimljiva, ali unutra nema komfora. Imamo 33.987 mjesta i 456 VIP mjesta, ali to nije VIP koji je prilagođen današnjem vremenu. Ali Poljud je poseban, on ima emotivnu vrijednost ne samo za Splićane nego za cijelu Hrvatsku. Međutim, on je odavno postao neupotrebljiv za ono što treba modernom nogometu. Ali ponavljam, i dalje je poseban, zato je i bio skup u obnovi. Današnji gledatelji i navijači žele komfor. Žele luksuz. Mi imamo 456 VIP mjesta, to je 1,4 posto ukupnog kapaciteta. Moderni stadioni kada se grade imaju 10 do 15 posto VIP-a. Ono od čega danas klubovi zarađuju su upravo VIP mjesta, lože, garaže i ostalom popratnom sadržaju. Mi danas imamo gotovo 100 tisuća članova, 20 tisuća pretplatnika. Od toga su 25 posto žene. Prije nije bilo tako. Ne dolaze one sve samo zbog nogometa i taktike, dolaze jer je zabavno. To je predstava koja svaki put ima drugi ishod", kaže Jakobušić.
Još jednu specifičnost koju je Jakobušić istaknuo vezana je za učinak koji Hajduk ima na grad Split.
"Uzeli smo za primjer utakmicu protiv Dinama u ožujku prošle godine i jednu europsku utakmicu koja se održala 25. kolovoza. Htjeli smo pokušati izmjeriti utjecaj tih utakmica. Hajduk, na europskoj utakmici ima 900 tisuća eura prihoda. To su ulaznice, hospitality i prodaja mercha. Da igramo sada jednu takvu utakmicu, išli bismo sigurno na 1,7 do 1,8 milijuna eura prihoda. Da imamo bolje uvjete, mi bi došli sigurno do tri milijuna, ako ne i četiri. Ono što je posebno zanimljivo, uzeli smo tri kategorije - trgovinu na veliko i malo, prijevoz i skladištenje te smještaj i prehranu. Činjenica je da kada Hajduk igra, taj dan porezna uprava ima u prosjeku 14,5 posto više računa. Ljeti je to bilo 7,8 milijuna eura, zimi 1,5 milijuna eura. Znači, kada Hajduk igra, u gradu Splitu ima osam milijuna eura više prihoda u tri kategorije, plus što Hajduk zaradi 900 tisuća eura. To je utjecaj Hajduka", kaže Jakobušić.
Kada se grade stadioni, obično se radi računica prema četiri posto stanovništva koje gravitira prema tim stadionima, ako uzmete prosjek gradova, to su gabariti u kojima će se kretati Kantrida. To je u nekim procjenama sada 12 tisuća mjesta, dodao je Filipović.
"Nama se optimalnim pokazalo 25 tisuća sjedala, plus 3000 VIP sjedala, znači ukupno 28 tisuća sjedala. Iako je u Hrvatskoj percepcija da nam treba 70 tisuća, nije baš tako. U 10 godina što smo vidjeli, treba nam 28 do 30 tisuća. Međutim, što idete na više sjedalica, nije cijena manja. Dapače, cijena je veća", rekao je Jakobušić te dodao: "Stadion poput cipele mora imati prave mjere, ne smije biti ni premalen ni prevelik."
Bašić se pak ne slaže s količinom mjesta jer kaže da to i dalje nije dovoljno da se u Hrvatsku na stadione dovode velike međunarodne zvijezde te ističe da mnogi od njih da bi došli trebaju barem 50 tisuća mjesta. "Mi već sada onda znamo da u budućnosti nećemo moći ugostiti najveće izvođače ako će nam stadion biti ovih veličina. Ja sam pokušao neke zvijezde dovesti, ali planovi su odmah pali u vodu zbog kapaciteta", objašnjava Bašić tvrdeći da bi se Hrvatska trebala osim sportom istaknuti i kao destinacija za glazbene događaje.
U zaključku, jasno je da planovi za izgradnju i obnovu stadiona u Hrvatskoj nisu samo infrastrukturni projekti, već strategije koje imaju potencijal transformirati kako se doživljava sportska i kulturna ponuda zemlje.