.webp){kind=icon}
Hrvatska udruga poslodavaca apelira da je nužno donošenje novog paketa mjera kako bi se poduzetnicima pomoglo u očuvanju radnih mjesta i ostvarivanju ekonomskog rasta u uvjetima energetske krize i inflacije.
Predlažu stoga da se za gospodarske subjekte od 1. kolovoza do 31. prosinca 2023. godine ograniči cijena električne energije na 150 eura po megavat satu. To, obrazlažu, ne zahtijeva izravna davanja iz proračuna, a donošenje takve mjere smanjilo bi inflatorni pritisak, omogućilo daljnje investicije te očuvalo radna mjesta i povećalo ukupnu zaposlenost.
Država bi, po mišljenju HUP-a, troškove za struju iznad predloženih 150 eura po megavat satu mogla pokriti iz hrvatskog programa u sklopu Privremenog okvira za mjere državne potpore u kriznim situacijama za potporu gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu (2022/C 131 I/01).
Čitaj više
HEP dobio državna jamstva za kupnju energenata
Hrvatska je vlada odobrila državno jamstvo Hrvatskoj elektroprivredi za zaduženje od 880 milijuna eura.
21.07.2022
Njemačka vlada apelira na štednju, poslušalo samo 39 posto građana
Njemačka vlada nastoji povećati opskrbu prije početka sezone grijanja zbog straha od ozbiljne nestašice.
18.07.2022
Energetska kriza Europu će stajati više od 200 milijardi dolara
Francuski predsjednik i njemački kancelar svjesni su problema, mnogi drugi europski lideri možda još i ne.
18.07.2022
Vlada bi, smatraju, trebala intervenirati i ublažiti rast cijena električne energije jer poslovni sektor, kako tvrde, ne može samostalno iznijeti dodatna poskupljenje energenata. Ako Vlada ne reagira, bit će ugroženo poslovanje poduzeća, ali i rast cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, navodi HUP u priopćenju.
"Dobar dio poduzeća je već najavio kako će, zbog značajnog povećanja troškova, morati odustati od planiranih investicija, što za sobom vuče i zaustavljanje novog zapošljavanja, a ako tome pridodamo i očekivani pad osobne potrošnje i izvoza uslijed rasta cijena, onda možemo očekivati značajan udar na cjelokupnu ekonomsku aktivnost. Osim toga, bez intervencije Vlade, poduzetnici će biti primorani na značajno povećanje cijena svojih proizvoda i usluga što će, u uvjetima galopirajuće inflacije, dodatno i značajno utjecati na opću stopu inflacije u RH", pojasnili su iz udruge poslodavaca.
Razumno ograničenje
Drže kako je ograničenje cijene od 150 eura po megavat satu razumno jer je značajno iznad cijene koju plaća građanstvo, a iznose i kako je velika vjerojatnost da je glavni opskrbljivač dogovorio dugoročne ugovore po takvoj cijeni, tako da to ne bi trebalo biti preveliko opterećenje za njega.
Naime, u svom priopćenju tumače kako se formira cijena električne energije za poduzetnike. Dio te cijene se slobodno ugovora, a dio je reguliran i on obuhvaća naknadu za prijenos i distribuciji električne energije, tzv. mrežarinu, naknadu za obnovljive izvore energije i trošarine (0,5 eura po megavat satu). Upravo u tom dijelu cijene koji se slobodno ugovara vide priliku za intervenciju.
"Ta cijena je u potpunosti vezana za tržište električne energije u Budimpešti (HUDEX) koje je postalo potpuno spekulativno i ne odgovora troškovima/cijeni proizvodnje te specifičnim prilikama u Hrvatskoj. Naime, cijena električne energije iz vlastite proizvodnje i dalje je značajno ispod 100 eura dok je tržišna cijena električne energije danas oko 400 eura. Hrvatska (HEP i ostali) proizvede oko 70 posto potreba električne energije hrvatskih građana, javnih institucija i poduzetnika, dok se, prema raspoloživim podacima, uvozi tek 30 posto električne energije. U tom smislu nema opravdanja da se hrvatskim poduzetnicima i građanima naplaćuje spekulativna cijena električne energije koja je u potpunosti vezana za kretanja na HUDEX-u", napisali su iz HUP-a uzimajući za primjer Grčku u kojoj je vlada odredila najvišu razinu cijene i odlučila vratiti dio preplaćenih iznosa u ovoj godini.
Mrežarine i porezi
Usto, navode da bi trebalo ukinuti ili smanjiti mrežarinu i trošarine od 1. kolovoza do 31. prosinca 2023. godine jer predstavljaju veliki dio troška za poduzetnike. Kako ističu, kod velikih poduzetnika su mrežarine u 2021. godini iznosile do 40 posto troška za električnu energiju. Osvrnuvši se na primjer Njemačke koja je prvim danom ovog mjeseca ukinula naknadu za obnovljive izvore energije, HUP poziva hrvatsku Vladu da privremeno smanji tu naknadu i ponudi kompenzacijske mjere za poduzeća u sektoru obnovljivih izvora energije.
Podršku poduzetništvu Vlada bi trebala iskazati, prema mišljenju HUP-a, i mjerama porezne politike, "ponajprije smanjenjem obveze plaćanja poreza na dobit umanjenjem osnovice poreza na dobit za iznos povećanja troška električne energije u odnosu na 2021. godinu".
Trenutačno je od iznimnog značaja pružati kratkoročnu potporu i smanjiti pritisak kojem su poslovni subjekti svakodnevno izloženi, a to je moguće kroz smanjenje izravnih troškova, zaključuju iz HUP-a.
