Dok ima državnog duga i automobila, Hrvati ne mare za inflaciju

Ovaj tjedan obilježen je inovacijama u financijskom sektoru s početkom upisa trezorskih zapisa preko aplikacije e-Riznica, strateškim potezima u pomorskoj industriji s Tankerskom plovidbom koja jača svoj udio u Atlantskoj plovidbi, te zapaženim poslovnim rezultatima vodećih kompanija.

U fokusu su i održive inicijative s planovima RP Globala za razvoj obnovljivih izvora energije, dok izazovi u električnoj mobilnosti i turizmu sugeriraju potrebu za prilagodbom tržišta novim trendovima. Pored toga, izvještava se o rastu hrvatskog obrtništva unatoč regulatornim izazovima, dok regionalna proizvodnja stočne hrane svjedoči prilagodbi na tržišne promjene.

Sigurnost u digitalnom prostoru dobiva na važnosti s Hanfinim odgovorom na hakerski napad, a Akt o digitalnim uslugama uvodi nova pravila za online platforme, uključujući TikTok, u svrhu zaštite korisnika.

Od ponedjeljka je počeo novi krug izdanja trezorskih zapisa, uz značajnu novost. Naime, građanima je prvi put omogućeno upisivanje trezorskih zapisa iz udobnosti vlastitog doma, putem aplikacije e-Riznica. Dostupne su dvije opcije za ulaganje, jedna s rokom od 91 dan i godišnjim prinosom od 3,75 posto, te druga s rokom od 364 dana i prinosom od 3,65 posto.

Ovim potezom, ministar financija Marko Primorac cilja na smanjenje razlike između pasivnih i aktivnih kamatnih stopa te na diversifikaciju baze investitora. U kontekstu planiranog deficita i potrebe za novim zaduženjima, ova inicijativa predstavlja korak ka modernizaciji pristupa ulaganju, nudeći jednostavniji i dostupniji način za očuvanje kupovne moći tekućih financijskih viškova.

Marko Primorac | Edvard Šušak za Hinu

Kako Hrvatska uvodi inovativne metode za upis trezorskih zapisa preko aplikacije e-Riznica, sličan trend širenja narodnih obveznica ili narodnih trezoraca zahvaća i ostatak regije, manifestirajući se kroz različite stupnjeve implementacije, od već usvojenih praksi do tek razmatranih ideja. Dok Hrvatska nastavlja s izdavanjem narodnih trezorskih zapisa, omogućujući građanima da izravno financiraju državu uz atraktivne prinose, ostale zemlje Adria regije poput Slovenije, Srbije i Makedonije također istražuju ili već koriste slične modele.

Dok se Hrvatska prilagođava novim ekonomskim strategijama kroz inovativne pristupe poput e-Riznice, važno je razmotriti i trenutne makroekonomske uvjete, posebno u kontekstu inflacije. Stopa inflacije u eurozoni u siječnju ove godine iznosila je 2,8 posto što je blagi pad u odnosu na 2,9 posto u prosincu 2023. godine, potvrdio je u četvrtak Eurostat preliminarnu brojku s početka ovoga mjeseca. Mjesečne cijene su također pale za 0,4 posto. Najveći utjecaj na godišnju stopu inflacije imale su usluge i troškovi za hranu, alkohol i duhan, dok je doprinos energije bio negativan. U cijeloj Europskoj uniji, inflacija je u siječnju bila 3,1 posto, s padom iz prosinca prošle godine kada je iznosila 3,4 posto.

U kontekstu regionalnog razvoja financijskih instrumenata i ulaganja, ovaj tjedan su u fokusu bili i poslovni rezultati vodećih kompanija.

Tankerska plovidba je otkupila dodatnu četvrtinu vlasništva u Atlantskoj plovidbi, sada kontrolirajući ukupno 64,1 posto dionica. Otkup je iznosio 28 milijuna eura, po cijeni od 53,60 eura po dionici, uključujući 523,5 tisuće dionica. Iako je Igor Bilbija ostao drugi najveći dioničar Atlantske s udjelom od 8,5 posto, Tankerska ima namjeru istisnuti manjinske dioničare i delistirati tvrtku s burze, ali za to još nedostaje vlasnički udio od 95 posto.

Dok Tankerska plovidba razmatra delistiranje s burze kao dio svoje strategije, Josip Glavaš, predsjednik uprave Erste Asset Management, predlaže inicijalnu javnu ponudu dionica nekoliko državnih i javnih tvrtki poput HEP-a, Hrvatskih Pošta i Hrvatske Lutrije.

Konsolidirani nerevidirani financijski izvještaji Ericssona Nikole Tesle pokazuju da su prihodi porasli za dva posto na 304 milijuna eura u prošloj godini, dok je dobit iz poslovanja skočila za 45 posto na 24,8 milijuna eura, a neto dobit za 40 posto na 22,2 milijuna eura. Unatoč financijskom rastu, tržišna reakcija bila je suzdržana, s padom cijene dionice za oko dva posto nakon objave rezultata, dok je godišnji pad iznosio 20 posto. Direktorica Ericssona NT Gordana Kovačević u komentaru koji prati objavu rezultata ističe rast prihoda na domaćem tržištu i kroz suradnju s matičnim Ericssonom, unatoč nižim prihodima na izvoznim tržištima. Ericsson NT je prošle godine potpisao više ugovora u Hrvatskoj, ali očekuje smanjene prihode u operatorskom segmentu zbog neproduljenja ugovora s HT-om.

Krajem prošlog tjedna je objavljeno i da je najveća hrvatska naftna kompanija Ina zabilježila pad neto prihoda od prodaje za 16 posto na 3,9 milijardi eura u 2023. godini, s operativnom dobiti smanjenom za 22 posto na 523 milijuna eura, dok se neto dobit zadržala stabilnom. Dok Ina bilježi svoje poslovne rezultate u kontekstu fosilnih goriva, RP Global usmjerava fokus prema održivosti i obnovljivim izvorima energije, obećavajući zeleniju budućnost.

Ovaj međunarodni ulagač, već poznat na hrvatskoj energetskoj sceni, planira razvoj novih vjetroelektrana i solarnih elektrana, kao i proizvodnju zelenog vodika. S projektima koji uključuju dodatne kapacitete na vjetar i sunčanu energiju, RP Global predviđa izgradnju značajnih kapaciteta, uključujući drugu fazu vjetroelektrana Danilo i Rudine te šest solarnih projekata ukupne snage 134 MW.

Iako postoji neizvjesnost oko vremenskog okvira za dovršetak ovih projekata, najavljeni planovi, uz procijenjenu investicijsku vrijednost od 185 milijuna eura, naglašavaju odlučnost u promicanju obnovljivih izvora i održivog razvoja energetskog sektora u Hrvatskoj.

RP Global planira gradnju ozbiljnih novih kapaciteta | Fena

Unatoč regulatornim pomacima u prošloj godini za olakšavanje izgradnje obnovljivih izvora, administrativna sporost nastavlja kočiti realizaciju projekata, slično izazovima s kojima se suočava RP Global u razvoju svojih projekata.

Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) ističe problematiku u ishođenju potrebnih dozvola unutar zadanih rokova, posebno zbog neodlučnosti u vezi s jediničnom naknadom za priključenje na elektroenergetsku mrežu. Ova neizvjesnost dovodi do stagnacije razvoja novih proizvodnih postrojenja, s projektima koji "praktično stoje". Bojan Rešćec iz RP Globala potvrđuje da trenutna situacija "potpuno onemogućuje razvoj novih projekata", ukazujući na ozbiljnu prepreku u napretku sektora obnovljivih izvora u Hrvatskoj. OIEH dodatno upozorava na ograničenja prijenosa električne energije i druge regulatorne zapreke koje dodatno kompliciraju situaciju, čime se stvara rizik za financiranje i izvedivost projekata obnovljivih izvora energije.

Unatoč rastućoj popularnosti obnovljivih izvora energije, tržište automobila još uvijek ne pokazuje sličnu sreću za električna vozila u Hrvatskoj, gdje dominiraju benzinski automobili s udjelom od 45,5 posto, a slijede ih dizelska vozila s 20,1 posto. U siječnju 2024. godine, EU bilježi rast registracija novih vozila za 12,1 posto, s ukupno 851.690 vozila, dok Hrvatska prati s impresivnih 30,66 posto rasta i 4.492 registrirana vozila. Električna vozila u Hrvatskoj zauzimaju samo 1,8 posto, dok u EU drže 10,9 posto, s porastom prodaje od 28,9 posto. Plug-in hibridi u Hrvatskoj čine 2,6 posto tržišta, odražavajući postupno, ali stabilno prihvaćanje ove tehnologije.

 

 

Dok se Hrvatska suočava s izazovima u razvoju elektromobilnosti, opiranje promjenama, kako to objašnjava Hrvoje Prpić u novoj epizodi Bloomberg Adria Talk podcasta, možda je jedan od ključnih faktora koji zemlju drži na periferiji europskih trendova u tom sektoru. S druge strane, primjer Rimac Nevere i njenog prvog hrvatskog kupca ilustrira da unatoč općem konzervativizmu, postoje pojedinci i inicijative koje teže premašiti postojeće barijere, promovirajući inovacije i napredak. Prpićeva transformacija od rizičnog ulagača do zagovaratelja stabilnijih investicija, poput S&P 500 indeksa, odražava širu sliku opreza u hrvatskom investicijskom mentalitetu. Ipak, njegov angažman u promicanju elektrifikacije prometa kroz udrugu Strujni krug pokazuje da entuzijazam za tehnološki napredak i održive izvore energije još uvijek postoji.

Pripreme za novu turističku sezonu već su u punom jeku, a hrvatski startup Turneo udružio je snage s domaćom platformom za upravljanje smještajnim jedinicama, Rentliom, s ciljem revolucioniranja hotelske industrije i industrije iznajmljivanja smještaja. Kroz integraciju njihovih platformi, hoteli će moći svojim gostima ponuditi personalizirana lokalna iskustva i aktivnosti te olakšati rezervaciju online, što će rezultirati zadovoljnijim gostima, većom lojalnošću te unaprjeđenjem poslovnih rezultata i prihoda.

Pripreme za novu turističku sezonu već su u punom jeku | Zvonko Kucelin/Hina

Turističku sezonu će obilježiti još jedna novost - nova europska regulativa koja postavlja zahtjeve za iznajmljivače smještaja na platformama poput Booking.coma. Prema ministrici turizma i sporta, Nikolini Brnjac, iznajmljivači će ubuduće morati imati identifikacijski broj vezan uz kategorizaciju objekta kako bi se mogli oglašavati. Ova regulativa omogućuje precizniji uvid u broj smještajnih jedinica i rješava probleme stranih iznajmljivača. Također, podržava obiteljske iznajmljivače, omogućujući im ostanak u sustavu paušala, dok gradovi dobivaju više ovlasti u reguliranju turizma kroz nove planove upravljanja, što bi trebalo doprinijeti održivijem razvoju destinacija.

Što se tiče obrtništva, unatoč komentarima o izumiranju obrta, brojke pokazuju rast. Predsjednik Hrvatske obrtničke komore, Dalibor Kratohvil, ističe rast obrtništva od 10,2 posto u protekloj godini, s više od 10 tisuća novih obrta. Trend rasta posebno je vidljiv u uslužnom zanatstvu, prijevozu osoba i frizerskom sektoru. Osim toga, otvoreno je i mnogo novih građevinskih obrta. S obzirom na deficitarnost obrtničkih zanimanja, očekuje se nastavak ovog pozitivnog trenda.

Dalibor Kratohvil | HOK | Matej Grgić

Međutim, ograničenje rada nedjeljom i blagdanima predstavlja izazov za mnoge male trgovce i obrtnike. Iako je odluka Ustavnog suda podržala ograničenje, HOK traži izmjene zakona kako bi se olakšala situacija malim trgovcima. Također, razmatraju se i inicijative poput Fonda solidarnosti koji bi pružio pomoć obrtnicima u teškim trenucima.

S izazovima se su susreli i regionalni proizvođači stočne hrane, ali prema analitičarima Bloomberg Adrije uspješno su se prilagodili tržišnim nestabilnostima, s pozitivnim očekivanjima zbog boljih prinosa i stabilizacije situacije u Crvenom moru, što bi moglo dovesti do smanjenja cijena žitarica i uljarica. Istodobno, u Europi se smanjuje broj farmi za uzgoj krava i svinja, dok se u Hrvatskoj najavljuje značajna investicija u peradarstvo vrijedna pola milijarde eura.

Promjene u proizvodnji i prehrambenim navikama dovele su do smanjenja proizvodnje mesa, osobito u Njemačkoj i Češkoj, što utječe na smanjenje proizvodnje stočne hrane za ove životinje, dok proizvodnja hrane za piliće raste. Vlado Čondić, član Uprave PP Orahovica, naglašava potrebu za prilagodbom proizvodnje zahtjevima tržišta, upozoravajući na povećanje troškova proizvodnje unatoč padu cijena žitarica i uljarica. Čondić predviđa daljnje stagniranje ili pad cijena žitarica u tekućoj godini, uz napomenu da će efekt smanjenja cijena biti vidljiv tek nakon šest mjeseci do godinu dana.

Kao što pad cijena žitarica i promjene u stočarskoj proizvodnji signaliziraju prilagodbu poljoprivrednih tržišta, tako i rastuća stopa hipotekarnih kredita u SAD-u i EU unosi nemir na tržište nekretnina. Analitičari Freedom24 upozoravaju na mogući kolaps tržišta nekretnina zbog visokih kamatnih stopa koje otežavaju kupovinu domova, što može dovesti do smanjenja potražnje i potencijalnog pada cijena. Ova situacija može imati širok spektar negativnih posljedica, uključujući prisilne prodaje i učinke na gospodarstvo, posebno na građevinski sektor.

Tržišta nekretnina u EU i SAD-u različito su pogođena, s većim potencijalnim utjecajem na EU zbog većih razina duga kućanstava. U Hrvatskoj, međutim, zbog nedostatka ponude, značajnije korekcije cijena nekretnina nisu vjerojatne u kratkom roku.

Depositphotos

Nakon što je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) uspješno odgovorila na hakerski napad bez gubitka podataka, postavlja se pitanje sigurnosti u digitalnom prostoru. Hanfa je naglasila da su podaci bili zaključani, ali ne dostupni napadačima, te su poduzete dodatne mjere za jačanje informacijske sigurnosti. Ovaj incident dovodi nas do šireg konteksta digitalne sigurnosti u EU, posebno s uvođenjem Akta o digitalnim uslugama.

Ovaj akt ima za cilj stvoriti sigurnije i transparentnije online okruženje, s pojačanom odgovornošću platformi za sadržaj koji korisnici dijele. Akt se bavi širokim spektrom pitanja, od širenja dezinformacija do ilegalnog sadržaja, zahtijevajući od platformi kao što je TikTok da uspostave efikasne mehanizme za njihovo prijavljivanje i uklanjanje. Pritom, Europska komisija pokreće službene postupke protiv TikToka radi procjene usklađenosti s novim regulativama, naglašavajući važnost zaštite maloljetnika i transparentnosti oglašavanja.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar