Tjedan iza nas obilježila je saga oko imenovanja Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika koja je izrasla u veliku političku aferu začinjenu SMS-ovima bivše državne tajnice, a danas Uskokove optuženice Josipe Pleslić (ex Rimac). Premijer Andrej Plenković zorno je prikazao koliko je zapravo krhak privid trodiobe vlasti u Hrvatskoj, a njegova ustrajnost da se za čelnika DORH-a imenuje čovjek koji prijateljuje s čak tri najveća Uskokova optuženika poprimila je groteskne razmjere.
Dodatan udarac imidžu neovisnosti domaćeg pravosuđa zadala je i odluka Ustavnog suda prema kojoj ostaje zabrana rada nedjeljom. U prethodna dva slučaja je takva zabrana pala, ali ovaj put, na žalost HUP-a, HOK-a, Glasa poduzetnika i brojnih drugih malih i srednjih tvrtki, ostaje na snazi.
Vidjet ćemo kako će neradne nedjelje utjecati na maloprodaju koja je prema našoj analizi solidno rasla cijelu 2023., a naročito u finišu godine, bilježila dobre rezultate.
Čast svačijim bilancama, ali po profitu posljednjih par godina caruju banke. Redom bilježe rekordnu neto dobit, a maržama matica u stranim državama itekako su pridonijele domaće podružnice.
Talijanska bankovna grupacija Intesa Sanpaolo, vlasnica PBZ-a, u utorak je objavila svoje rezultate za prošlu godinu, a iz njih se vidi i da je u Hrvatskoj, gdje posluje kroz PBZ, ostvarila operativne prihode od 632 milijuna eura uz neto dobit od 397 milijuna.
UniCredit, glavni konkurent Intesi u svojoj matičnoj Italiji i u Hrvatskoj kroz vlasništvo Zagrebačke banke, objavio je rezultate iz kojih se vidi da su operativni prihodi u Hrvatskoj, gdje posluje kroz Zabu, bili 766 milijuna eura, a neto dobit 406 milijuna.
Svoje je rezultate ovih dana objavio i Raiffeisen Bank International, krovna grupa Raiffeisen banaka u srednjoj i istočnoj Europi. U Hrvatskoj je Raiffeisen banka peta po veličini aktive, a operativni prihodi su joj lani ojačali za 30 posto na 256 milijuna eura. Neto dobit skočila je za čak 142 posto na 105 milijuna eura.
Kad smo već kod skokova, osjetno je skočila i cijena implementacije novog sustava naplate cestarine, a tek su izabrani izvođači radova. Vrijeme će pokazati koliko će nas stajati izgradnja novog krčkog mosta, zasad je u HAC za izradu studijske i projektne dokumentacije za izgradnju novog mosta pristiglo sedam ponuda vrijednih od pola do tri milijuna eura.
Neumoljivo nam buja i indeks tjelesne mase pa smo već par godina među najdebljim narodima Europske unije. Stoga ne sumnjamo da će veliku popularnost imati famozni lijek za mršavljenje Wegovy koji bi na naše tržište trebao doći kroz najviše dvije godine.
Zelena tranzicija nepravedno je zapostavila nuklearnu energiju, kako u Hrvatskoj, tako i u Europi. Fokus je gotovo isključivo na obnovljivim izvorima, ali ni tu sve ne ide glatko. Naime, zbog uvoza jeftinih kineskih solarnih panela došli smo u apsurdnu situaciju u kojoj europska industrija solara proživljava najdublju krizu u više od desetljeća, unatoč rekordnom povećanju instaliranih kapaciteta.
Rekordno rastu i doznake iz inozemstva koje čine oko 5 posto BDP-a u posljednjih dvadesetak godina, kao i interes Talijana i Nijemaca za investicije u Hrvatsku.
S druge strane, inflacija polako usporava, a financijski analitičar Hrvoje Japunčić smatra da bi mogla doći u normalne okvire već u drugoj polovici ove godine.
Ekskluzivno smo razgovarali i s novim čelnikom Petrola Sašom Bergerom koji nam je otkrio kakvi su im planovi za Hrvatsku.
Početkom tjedna smo se pitali zašto prosvjeduju europski poljoprivrednici, a hrvatski ne. Brzo je uslijedio i odgovor vodećih ljudi domaćeg agrara kako su solidarni s europskim kolegama te da bi im se uskoro mogli pridružiti na ulicama.