Stiže 120 milijuna eura za energetsku obnovu kuća, na što ih sve možete potrošiti?

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) najavio je uvjete za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća u 2024. godini, s dostupnim budžetom od 120 milijuna eura, što predstavlja značajan rast u odnosu na prethodne godine.

Naime, 2020. godine bilo je dostupno 22,68 milijuna eura, 2021. godine 51,76 milijuna eura, a 2022. bilo je dostupno 13,27 milijuna eura za kuće oštećene u potresu. Dakle, novi poziv je čak 36 posto veći nego ukupno tri prijašnja poziva.

Za novi krug poticaja mogu se prijaviti vlasnici i suvlasnici kuća do 600 kvadratnih metara ili s do tri stambene jedinice, koji koriste više od 50 posto površine za stanovanje. Kuće oštećene u potresu mogu dobiti do 80 posto pokrića troškova, a one koje nisu oštećene u potresu do 60 posto investicije, s maksimalnim iznosom poticaja do 62.120 eura.

Prosječni iznos koji je Fond do sada isplaćivao po kući kretao se između 15.000 i 20.000 eura, što sugerira da bi ukupan broj sufinanciranih kuća ove godine mogao biti oko 6.000, piše Zgradonacelnik.hr. Portal također ističe da je na javni poziv iz 2021. godine pristiglo gotovo 8.500 prijava, a novca je bilo za oko 5.800 projekata.

Kako kažu iz Fonda, pri određivanju poticaja oslanjali su se na tržišne cijene materijala, usluga i opreme za obnovljive izvore energije, ciljajući na financijski pristupačnu energetsku obnovu.

Fond kaže da je ciljao na financijski pristupačnu energetsku obnovu | Depositphotos

Povećanje energetske učinkovitosti kroz razne nadogradnje

Energetska obnova obuhvaća poboljšanje izolacije, zamjenu stolarije, ugradnju dizalica topline, solarnih kolektora, kotlova na pelete i fotonaponskih elektrana, s posebnim uvjetima za kućne punionice električnih vozila. Važno je da kuće imaju energetski certifikat, a zahtjevi za energetski razred variraju ovisno o regiji i vrsti obnove.

Primjerice, ako se provodi cjelovita energetska obnova ili se povećava toplinska izolacija vanjske ovojnice kuća mora biti energetskog razreda D ili lošijeg u kontinentalnoj Hrvatskoj odnosno C ili lošijeg u primorskoj Hrvatskoj. U slučaju da se ugrađuju sustavi grijanja/hlađenja i pripreme potrošne tople vode korištenjem obnovljivih izvora energije energetski razred obiteljske kuće mora biti C ili bolji u kontinentalnoj Hrvatskoj odnosno B ili bolji u primorskoj Hrvatskoj.

Prijave počinju s danom objave javnog poziva, najkasnije do kraja veljače 2024. godine, i podnose se elektronički preko sustava e-Građani. Prijaviteljima je omogućeno i angažiranje stručne pomoći te opcija da prijavu predaju preko opunomoćenika.

Posebni su uvjeti za kućne punionice električnih automobila | Depositphotos

Obnovom do 60 posto manje potrošnje

Fond ističe da obiteljske kuće čine 65 posto stambenog fonda u Hrvatskoj koji je odgovoran za 40 posto od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). Takve kuće troše 70 posto energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60 posto u odnosu na trenutnu.

Podsjećamo, prema Europskom parlamentu, trenutna stopa energetske obnove zgrada u Europi iznosi jedan posto, a većina zgrada koje danas postoje bit će i dalje prisutne do 2050. godine. Ako zgradarstvo želi smanjiti emisije ugljika za 60 posto do 2030. godine, stopa energetske obnove zgrada u Europi mora se udvostručiti.

"Investiranje u visoko energetski učinkovite zgrade donosi dugoročne koristi za vlasnike, uključujući smanjenje operativnih troškova, pridonosi produženoj životnoj dobi zgrade, smanjenju troškova održavanja te povećanju vrijednosti nekretnine, što dugoročno može nadoknaditi početne investicije", rekao je za Bloomberg Adriju Marko Dabrović, arhitekt i suosnivač arhitektonskog studija 3LHD.

Obrazovanje radnika jedan od najvećih izazova

Dok je pohvalno što se među građanima budi interes za energetsku obnovu svojih domova, stručnjaci upozoravaju da u Hrvatskoj nedostaje 24.500 kvalificiranih radnika koji bi mogli raditi na poslovima energetske obnove zgrada.

Hrvatski savjet za zelenu gradnju prošle je godine izjavio da je svaki peti radnik strana, a obrazovanje radnika o energetski učinkovitim tehnologijama jedan je od najvećih izazova za ostvarivanje energetskih i klimatskih ciljeva do 2030. godine. Pokazao je to dokument o stanju i preprekama u građevinskom sektoru pod nazivom "Analiza postojećeg stanja u zgradarstvu u Republici Hrvatskoj i vještina građevinskih radnika u području energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije".

Analiza je izrađena u sklopu projekta CRO skills RELOAD koji sufinancira Europska unija, a provodi Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s partnerima Hrvatskim savjetom za zelenu gradnju, Hrvatskom obrtničkom komorom, Regionalnom energetskom agencijom Sjever i Zajednicom građevinskih škola Republike Hrvatske.

Depositphotos

Cilj Europske unije je do 2030. godine smanjiti emisiju stakleničkih plinova 40 posto u odnosu na razine iz 1990. godine. To je, ističe se, moguće postići pojačanim intenzitetom energetske obnove postojećih i izgradnjom novih zgrada gotovo nulte energije (nZEB), radi čega treba povećati broj kvalificiranih radnika, uključujući obrtnike i poduzetnike s posebnim znanjima i stručnošću u korištenju novih tehnologija i osiguravanju visokokvalitetne gradnje.

Analiza je međutim pokazala kako između 40 i 60 posto obrtnika smatra da o energetski učinkovitim tehnologijama ne zna dovoljno, a htjeli bi znati više. Nadalje, za većinu trogodišnjih zanimanja iz tog sektora ne postoji dovoljan interes za upis škole, slabo se popunjavaju upisne kvote, a programi ne prate potrebe tržišta.

Kako bi se postigli ciljevi energetske učinkovitosti u zgradarstvu do 2030. godine, procjenjuje se da će na godinu biti potrebno oko 24.500 radnika strukovnih zanimanja i 5800 inženjera građevinarstva, arhitekata, inženjera strojarstva i inženjera elektrotehnike.

Dok Fond nastoji olakšati pristup financiranju i potaknuti značajne energetske uštede, nadolazeći period otkrit će u kojoj mjeri će se nedostatak stručnih radnika odraziti na postizanje postavljenih energetskih i klimatskih ciljeva Hrvatske do 2030. godine. U tom kontekstu, uspjeh ovog programa neće ovisiti samo o financijskim poticajima, već i o sposobnosti sektora obrazovanja i tržišta rada da odgovore na povećanu potražnju za specijaliziranim vještinama u području energetske obnove.