Globalni ugljični projekt, koji predstavlja oblik međunarodne suradnje među znanstvenicima, procjenjuje da će svjetske emisije ugljičnog dioksida ove godine porasti za 1,1 posto u odnosu na 2022. na 36,8 milijardi metričkih tona, što je novi rekord za 1,4 posto viši od pretpandemijske 2019. godine.
U svom godišnjem izvješću znanstvenici upozoravaju da je svijet na putu da prekorači količinu emisija koja je zadana za postizanje cilja od 1,5 stupnja Celzija globalnog zagrijavanja do 2030. godine.
Procjena za 2023. godinu, doduše, pokazuje usporavanje u trendu rasta emisija, no potreban je stalan pad od otprilike devet posto godišnje. U pandemijskoj 2020. godini emisije su na godišnjoj razini pale 5,4 posto.
Čitaj više
Komentar predsjedatelja na samitu COP28 o fosilnim gorivima uzburkao duhove
Sultan Al Jaber tvrdi da je znanost njegova vodilja i da UAE potiče dogovor o postupno izlaženju iz ere fosilnih goriva.
04.12.2023
Način na koji banke financiraju održivost otvara sve više dvojbi
Visoki dužnosnici u bankarskom sektoru sve više propituju izvješća banaka o održivosti.
04.12.2023
EU službeno potvrdio međunarodnu deklaraciju o klimi i zdravlju
Deklaracija poziva na izgradnju otpornih i održivih zdravstvenih sustava te zaštitu najranjivijih od klimatskih promjena.
04.12.2023
SAD na samitu COP28 obećao tri milijarde dolara za Zeleni klimatski fond
Najveći proizvođači fosilnih goriva obvezali se smanjiti emisije metana.
02.12.2023
Emisije stakleničkih plinova vezane za fosilna goriva smanjene su u više od 25 zemalja koje su zajedno odgovorne za više od četvrtine ukupnih svjetskih emisija. No taj napredak nije dovoljan da bi se zaustavio ukupan rast ove godine.
U Europskoj je uniji (EU) količina emisija pala za 7,4 posto zbog smanjenja korištenja fosilnih goriva. No u Indiji, koja je treća na svijetu po ispuštanju stakleničkih plinova i u tome je pretekla EU, količina emisija raste zbog povećanje godišnje potrošnje ugljena za 9,5 posto, nafte za 5,6 posto te rasta ugljičnog dioksida u proizvodnji cementa za 8,8 posto.
Kina ostaje najveći svjetski uzročnik stakleničkih plinova s doprinosom od 31 posto, a slijedi SAD s 14 posto.
"Čak ni brz razvoj obnovljivih izvora nije dovoljan da izgura fosilna goriva. Po mom sudu, to samo znači da ako se želite riješiti fosilnih goriva, morate imati politiku koja je usmjerena baš na to", smatra jedan od autora studije Glen Peters koji je istraživač u norveškom Centru za međunarodna klimatska istraživanja.
Zatvaranje pogona na ugljen, promjena goriva i obnovljivi izvori doveli su u SAD-u do pada korištenja ugljena za 18,3 posto i na razinu iz 1903. godine. Pad u EU-u ima sličan volumen.
Ako se uračuna deforestacija, procijenjene emisije ove godine rastu na 40,9 milijardi tona jer je taj proces u posljednjem desetljeću odgovoran za 4,2 milijarde tona ugljika godišnje. To je 2,2 puta veća količina od količine koju upijaju nove ili zdrave šume.
Prvi put u izvješću ove godine Globalni ugljični projekt daje podatke o emisijama od zrakoplovstva i pomorskog prometa koje su rasle 28, odnosno jedan posto na godišnjoj razini. Za zračni promet to je posljedica oporavka od pandemije.
Nakon sezone požara bez presedana u Kanadi, znanstvenici također nude analizu globalnih emisija zbog požara koje su dosegle osam gigatona u prvih 10 mjeseci, što je za trećinu više od prosjeka u prethodnih 10 godina. Ta je količina ekvivalent oko 70 posto kineskih emisija zbog izgaranja fosilnih goriva.
Ovaj tjedan izašla je i studija u časopisu Nature Climate Change koja propituje moguću ulogu tehnologija u uklanjanju ugljičnog dioksida iz atmosfere. Inače, uklanjanje ugljika je jedna od glavnih tema na skupu COP28 u Dubaiju.
U studiji se navodi da postoje četiri razloga zbog kojih ne postoji podudarni odnos između emisija i uklanjanja ugljika.
Prvo, postoji zabrinutost da bi se ugljik koji upiju biljke ili oceani mogao vratiti u atmosferu. Drugo, deforestacija potamnjuje tlo, što privlači više svjetla i topline. Treće, uklanjanje ugljičnog dioksida može imati nakaradan učinak povećanja emisija dušikova oksida i metana, što su dva moćna staklenička plina. Konačno, tu je i pitanje asimetrije, odnosno smanjenje temperature od uklanjanja ugljika može biti manje no što je zadržana toplina prilikom njegova ostanka u atmosferi.
Autori su u pravu kada žele istaknuti razliku između uklanjanja ugljika i izostanka stvaranja emisija, kaže znanstvenica Kate Marvel koja radi na iznalaženju rješenja za klimatsku krizu.
"Ono što se ispušta i prikuplja nije nužno isto. Neto nulta razina je teži cilj no što se možda misli", poručuje Peters.