.webp){kind=icon}
Direktor Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju u Leipzigu i dobitnik Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju 2022. godine, Svante Pääbo, potpisao je Memorandum o znanstvenoj suradnji s predsjednikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), akademikom Velimirom Neihardtom. Ovaj događaj označava početak 47. Zagrebačke škole biološke antropologije.
Zajednička znanstvena suradnja ostvarit će se na kolektivnom znanstvenom projektu Recovery and analysis of DNA sequences from hominin fossils and archaeological samples from Croatia.
Pääbo je, uz akademika i upravitelja Antropološkoga centra HAZU-a i predsjednika organizacijskog odbora Škole Marija Šlausa, dobitnik i godišnje nagrade Hrvatskog antropološkog društva, priznanja "Dragutin Gorjanović Kramberger" za iznimna znanstvena ostvarenja i doprinos antropološkoj znanosti u Hrvatskoj, piše Hina.
Čitaj više
Projekt nuklearne fuzije ITER u problemima, vraćaju se umirovljeni stručnjaci
Čelni ljudi ITER-a obznanili su da postoji jaz u potrebnom znanju na konferenciji Međunarodne agencije za atomsku energiju u Londonu.
16.10.2023
Bawendi, Brus i Ekimov dobili Nobela za kemiju za otkriće kvantnih točaka
Nekoliko sati prije službene objave, imena laureata slučajno su otkrivena u e-pošti.
05.10.2023
Priča o revolucionarnom supravodiču sve više nalikuje prijevari
Južnokorejsko privatno Korejsko sveučilište pokrenulo je istragu jednog od autora rada o supravodiču.
17.08.2023
Hrvatska ozbiljno zagrizla u nuklearnu fuziju, mogla bi i puno više
Fuzijska elektrana mogla bi vrlo dobro poslužiti za pokrivanje razdoblja vršne potrošnje energije.
06.07.2023
Naime, ova nagrada se dodjeljuje znanstvenicima koji su prepoznati "ne samo zbog izvrsnoga znanstvenoga rada, već i zbog doprinosa promociji antropologije van nacionalnih granica," poručio je akademik i antropolog Pavao Rudan, osnivač Zagrebačke škole biološke antropologije i časopisa Collegium Anthropologicum.
Svante Pääbo i Velimir Neihardt | Zvonimir Kuhtić | Hina
Svante Pääbo je posebno priznat zbog svojeg doprinosa antropologiji, uključujući razvoj molekularnogenetičke tehnike za mapiranje neandertalskog genoma. Također je istraživao i identificirao Denisovance, hominine otkrivene u špilji Denisova u Sibiru.
Mario Šlaus, osnivač prvog biološkoantropološkog laboratorija u HAZU, stvorio je impresivnu osteološku kolekciju od više od 10 tisuća kostura iz više od 123 lokacija u Hrvatskoj, čime je značajno doprinio razvoju biološke antropologije u Hrvatskoj, istaknuo je Rudan.
Tema ovogodišnje Zagrebačke škole biološke antropologije je "Paleogenomska rekonstrukcija hrvatske povijesti i zdravlja," a među govornicima su stručnjaci poput Mateje Hajdinjak, Zuzane Hofmanová, Josche Gretzingera i Kirsten Bos s Instituta za evolucijsku antropologiju Max Planck u Njemačkoj te Ivor Karavanić sa Sveučilišta u Zagrebu.
Škola se održava pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u organizaciji Akademijinog Razreda za prirodne znanosti, Antropološkog centra i Znanstvenog vijeća za antropologijska istraživanja te Hrvatskog antropološkog društva.
