.webp){kind=icon}
Ni nakon dva tjedna nema traga smirivanju sukoba između Izraela i Hamasa, mada su svjetski lideri pojačali diplomatske napore kako bi se spriječilo daljnje širenje sukoba. Posjet američkog predsjednika Joea Bidena Izraelu je, čini se, donio barem jedan konkretan rezultat, a to je otvaranje granice između Egipta i Pojasa Gaze za isporuku humanitarne pomoći civilima.
Dalekosežne posljedice na Bliskom istoku dotaknule i granicu između Slovenije i Hrvatske na kojoj će Slovenija, prema neformalnim najavama, ponovo uvesti kontrole.
Znatnija nestabilnost na Bliskom istoku sigurno bi utjecala i na jedno od najvažnijih globalnih tržišta – energije, usprkos pokušajima brojnih zemalja da razviju vlastite kapacitete kako bi smanjile ovisnost o globalnim kretanjima. Hrvatska u tome podosta zaostaje, ali otvaranje novih solarnih elektrana, poput onih koje je najavila slovenska tvrtka Interenergo, dobar je korak u tom smjeru. Nova solarna elektrana trebala bi biti vršne snage 12,5 megavata, a projekti kompanije trebali bi izbrisati 30 tisuća tona CO₂ godišnje.
Slovenci grade još jednu solarnu elektranu u Hrvatskoj | Depositphotos
Ne grade samo oni. Naime, u kolovozu je broj izdanih građevinskih dozvola skočio za 29,3 posto u odnosu na prošlu godinu. Nakon snažnog rasta posljednjih godina, cijene nekretnina u Adria regiji bi iduće godine mogle pasti i za više od deset posto, a to će pratiti i promjena u fokusu poslovanja građevinara. U analizi građevinskog sektora, analitički tim Bloomberg Adrije napominje kako za nekretnine očekuje "manju korekciju cijena do kraja godine, praćenu primjetnom korekcijom od 10 posto ili više u 2024. godini kako se tržište smiruje i visoka osnova iz prethodnih godina dolazi do izražaja".
Željeznička pruga Križevci–Mađarska jedan je od trenutno najvećih hrvatskih infrastrukturnih projekta | Depositphotos
Ostvari li se takav pad, mogao bi malo razveseliti kupce, ali i oneraspoložiti investitore, prodavače i građevinare koji će se istovremeno okrenuti gradnji infrastrukture umjesto stanova. Nju gradi država u sinergiji s EU-ovim fondovima, trenutačna ulaganja u prometnu infrastrukturu u Hrvatskoj iznose 3,5 milijardi eura, a najveći projekti su Istarski Ipsilon, splitska aglomeracija i željeznička pruga Križevci–Mađarska.
Ako sve ne pojede inflacija, stigle su najsvježije inflacijske brojke, u rujnu nam je inflacija bila 7,4 posto, u eurozoni samo Slovaci imaju veću od nas. A inflacija u Europskoj uniji je u rujnu pala na 4,9 posto s razine od 5,9 posto u kolovozu, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, godišnja stopa inflacije je ispod razine od pet posto posljednji puta bila u listopadu 2021. godine, odnosno prije puna 23 mjeseca.
Za utjehu, stojimo bolje od Njemačke koja neće izbjeći drugu ovogodišnju recesiju s obzirom na to da slabost industrijskog sektora u zemlji koja se doživljava kao motor europskog gospodarstva ne popušta. Ni to nije uzdrmalo povjerenje njemačkih investitora koje raste već treći mjesec za redom.
Dobra investicija u hrvatsku budućnost je i kvalitetan mirovinski sustav, iako naš domaći, pokazuje analiza, ima još dosta mjesta za napredak. O svojoj budućnosti brine i dubrovačka Atlantska plovidba. Brodar je u javnoj ponudi novih dionica uspio skupiti 37,3 milijuna eura.
Atlantska plovidba
No Hrvatska realnost je ta da nam je minimalna plaća nešto manja od 800 eura, ali u srpnju je pak prosječna zagrebačka plaća bila 1.309 eura. No teško da bi se s njom mogla kupiti manja brodica, a kamoli jahta. Direktor marketinga nizozemskog graditelja luksuznih i superluksuznih jahti Feadship Farouk Nefzi rekao je za Bloomberg Adriju tko su kupci takvih jahti. "Među kupcima jahti ima i milenijalaca – djece bogataša, a možda i mladih kriptokraljeva".
Doba kripta tek dolazi, međutim za masovno usvajanje treba pojednostavniti korisničko iskustvo. Ferrari je objavio kako se njegovi automobili odsad mogu kupiti i kriptovalutama jer se i oni žele približiti mladim kriptokraljevima. No u svemu tome ne smije se odbaciti gotovina, točnije trgovine ne smiju - a njih pomno nadzire Europska središnja banka koja zagovara tvrđi pristup prema trgovinama koje odbijaju prihvatiti gotovinu u nastojanju da novčanice i kovani novac ostanu pouzdana sredstva plaćanja.
