U hrpi brojki, prije svega turističkih koje su prštale hrvatskim eterom posljednjih tjedana, bilo je lako osjetiti zasićenost, no ovaj su tjedan ipak obilježile dvije prilično važne. Prva je objavljena u utorak, a radi se o prvoj procjeni kretanja hrvatske ekonomije u drugom kvartalu. Druga je objavljena u četvrtak, a radi se o preliminarnoj procjeni kretanja inflacije u kolovozu.
Prema desezoniranim podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je u drugom tromjesečju ostvarila kvartalni rast od 1,1 posto, dok je na godišnjoj razini rast iznosio 2,5 posto. Obje brojke predstavljaju blago usporavanje u odnosu na prvo tromjesečje.
Da slika bude još gora, inflacija koja je u srpnju prema indeksu potrošačkih cijena iznosila 7,4 posto, u kolovozu je ubrzala na 7,8 posto. Za ponovni porast, čini se, razloge treba tražiti u skoku cijena hrane, pića i usluga.
O inflaciji je početkom tjedna pisao i naš analitički tim. Navode da je inflacija u Adria regiji u silaznoj putanji, a takvo kretanje očekuje se i u idućim mjesecima. Do odstupanja bi moglo doći zbog cijena hrane, ali i eventualnih energetskih šokova. Deflacijski pritisci koji su stopu inflacije povukli prema dolje pojavili su u sektorima energije i prijevoza, i to zato što cijene energenata bilježe međugodišnji pad.
Inflacija je razlog za porast troškova gradnje stanova. Prema ovog tjedna objavljenim podacima, trošak gradnje jednog kvadrata stana u Hrvatskoj je u drugom tromjesečju porastao na 1.410 eura. Brojka je 55 posto viša nego 2015. godine, a samo u posljednjih godinu i pol rast je bio 30-ak posto.
Usprkos rastu cijena nekretnina, stambeni krediti i dalje su traženi, pokazali su podaci Hrvatske narodne banke. Vrijednost stambenih kredita koje su domaće banke odobrile građanima do kraja lipnja popela se na rekordnih 10,3 milijarde eura, ali bankari u ovom tromjesečju očekuju usporavanje.
U skladu s time su i vijesti o usporavanju građevinske aktivnosti u Hrvatskoj. Obujam građevinskih radova od travnja do lipnja bio je 1,9 posto viši nego u prvom kvartalu, kad je tromjesečni rast iznosio 4,6 posto.
Depositphotos
Usporavanje u građevinskom sektoru jedan je od čimbenika koji bi mogli utjecati na slabiji gospodarski rast ove godine. Analitičari drže da će nakon lanjskog skoka od 6,2 posto hrvatski BDP porasti za 2,5 posto ili manje. Na usporavanje gospodarstva ukazuje i pad broja slobodnih radnih mjesta. Online Vacancy Index (OVI), indeks kojeg izračunava Ekonomski institut, Zagreb i koji mjeri broj slobodnih radnih mjesta oglašenih na portalu MojPosao, pokazuje kako je u srpnju broj takvih oglasa pao za jedan posto na godišnjoj, a 3,2 posto na mjesečnoj razini.
Od takve slike odudara i rast maloprodaje u srpnju. U usporedbi sa srpnjem prošle godine, kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao 2,9 posto. Analitičari napominju da ulogu u tom porastu zasigurno ima i turistička potrošnja.
To može biti i objašnjenje podataka o naglom kočenju u prodaji automobila u srpnju. Dok je u EU-u tijekom sedmog mjeseca registrirano 15 posto više automobila, u Hrvatskoj se ta brojka zadržala na istoj razini kao i lani.
Izvješće Europske komisije objavljeno u srijedu pokazalo je da unatoč špici sezone hrvatsko gospodarstvo tone u pesimizam. Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj je u kolovozu pao za 2,8 bodova u odnosu na srpanj, na 102,4 boda, odražavajući time slabo raspoloženje u uslužnom sektoru, kao i pojačanu neizvjesnost.
Pesimizam bi ipak mogle razbiti sporadične dobre vijesti. Primjerice, David Pejić je nakon studija filma u New Yorku i filozofije na Cambridgeu karijeru nastavio u pitoresknom selu nadomak Zagreba. A da radi dobar posao, potvrđuje i to što je proglašen najboljim europskim ekološkim poljoprivrednikom, a ove godine i najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj.
David Pejić | Zrno
Nakon što je ovih dana obznanjeno da domaća tvrtka Infinum preuzima digitalnu agenciju u New Yorku, širenje svojeg poslovanja najavilo je i drugo dobro poznato informatičko ime. Span, čija je dionica ove godine prilično popularna na Zagrebačkoj burzi, najavio je da će osnovati tvrtku u Gruziji, čime žele potvrditi strateški fokus na tržišta Istočne Europe i Središnje Azije.
A kad su u pitanju ambicije, njih ne manjka u energetskom sektoru. Novi oblik proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj, koji je u nekim drugim zemljama Europske unije u popriličnom zamahu, mogao bi se realizirati na ribnjacima. Radi se o tzv. plutajućim solarnim elektranama, a izgradnju jedne takve kraj Daruvara najavila je tvrtka Energovizija.
Da nam je takvo nešto nužno potrebno, govore podaci o tome da je Hrvatska među članicama Europske unije jedina u kojoj je u prvom polugodištu porasla proizvodnja električne energije iz fosilnih izvora. Istovremeno je čak 17 zemalja članica proizvelo rekordne količine struje iz obnovljivih izvora. Grčka i Rumunjska su prvi put prešle brojku od 50 posto, a Danska i Portugal su došli čak na iznad 75 posto.
Skuplje gorivo
Energetska politika važna je za svakodnevne stvari – od cijene struje do cijene goriva. Ovog su utorka ponovo porasle cijene svih vrsta goriva za vozila. Litra benzina poskupila je na 1,57 eura, a litra dizela na 1,52 eura.
Bez obzira na skupoću goriva, automobili su i dalje kraljevi hrvatskog prometa. Hrvatske autoceste su objavile da je posljednjeg vikenda u kolovozu na svim autocestama u njihovoj nadležnosti zabilježen rast prometa od 11 posto u odnosu na usporedivi vikend prošle godine, dok je iznos naplaćene cestarine bio za osam posto viši.
Prije nego se turisti vrate kućama, na raspolaganju su im brojni festivali kod nas, a činjenica je da bez obzira na to nađu li zajednički jezik s lokalnim stanovništvo ili ne, oni nepobitno podižu broj noćenja i destinaciju plasiraju na svjetske karte ljubitelja takvih sadržaja. A nakon odmora, goste bi kod kuće mogli dočekati novi izazovi.
Zvonko Kucelin/Hina
Usporavanje kineskog gospodarstva, drugog po veličini u svijetu, ima globalne reperkusije. Američki predsjednik Joe Biden nazvao je ekonomske probleme "tempiranom bombom", a globalni ulagači već su povukli više od 10 milijardi dolara s kineskih burzi.
Svojevrsni odraz drukčije situacije u kineskoj ekonomiji je i vijest da Apple mijenja svoj lanac opskrbe i smanjuje svoju ovisnost o Kini, a povećava kapacitete u Vijetnamu, Indiji, ali i drugdje po Aziji. Proizvođači iz Sjedinjenih Američkih Država i Japana smanjuju prisutnost u Kini, iako ta zemlja još uvijek udomaćuje većinu Appleovih tvornica i ostat će integralni dio tvrtkina dobavnog lanca.
Reperkusije na globalnu ekonomiju imat će i sastanak središnjih bankara u američkom gradu Jackson Holeu, odakle su stigle poruke koje tržišta nisu željela čuti. Središnji bankari odlučni su inflaciju svesti na ciljanu razinu bez obzira na visoku cijenu, uključujući recesiju koja u ovom trenutku predstavlja daleko veću opasnost za Europu nego za SAD. Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde nije dala nikakve naznake u kojem bi smjeru mogla ići odluka na idućem sastanku vijeća za monetarnu politiku.
U Jackson Holeu je održan redovni godišnji sastanak središnjih bankara | David Paul Morris/Bloomberg
A izvještaj Europske središnje banke objavljen u ponedjeljak pokazuje rast korporativnog kreditiranja u eurozoni u srpnju, ali po najsporijoj stopi u posljednje dvije godine. Podaci odražavaju politiku rasta troškova zaduživanja koju ECB vodi kako bi suzbio inflaciju.
U okružju visokih kamatnih stopa pak, snažno profitiraju hrvatske banke. U prvih šest mjeseci ostvarile su dobit od 704 milijuna eura, dok je u cijeloj 2022. njihov profit iznosio 708 milijuna. Najveću dobit u prvom polugodištu ostvarila je Zagrebačka banka, u visini od 217,3 milijuna eura, potom Privredna banka Zagreb, od 156 milijuna eura, pa Erste banka, od 119 milijuna eura.
I dok bankari barem zasad mogu zadovoljno gledati stanje u financijskim izvještajima, kazna koju je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odrezala Keindl sportu svakako će pogoršati stanje na računu te tvrtke za prodaju bicikala. AZTN ga je zbog sklapanja zabranjenog sporazuma s ostalim distributerima kojim su utvrđivane minimalne prodajne cijene bicikala kaznio s 282 tisuće eura.
U međuvremenu, premijer Andrej Plenković najavio je da Vlada do početka listopada ima vremena donijeti odluku o nastavku mjera pomoći građanima i kompanijama u vezi s cijenama energenata. Rok primjene aktualnog paketa pomoći ističe s krajem rujna.
Jesen će donijeti i novi Zakon o turizmu koji je vlast stavila na raspravu tijekom vrhunca turističke sezone. Predviđa se da bi na snagu trebao stupiti s početkom iduće godine.
Trebalo bi se ponadati da bi jesen mogla donijeti i razrješenje ozbiljnog problema afričke svinjske kuge kod domaćih uzgajivača, no dok oni tvrde da smo po širenju kuge najgori u EU-u, a Ministarstvo poljoprivrede to negira, tako da je jasno da će zajedničke snage biti usmjerene na međusobno prepucavanje, a ne rješavanje problema.
Kao što je to kod nas i običaj.
.webp){kind=icon}
