.webp){kind=icon}
Hrvatski mirovinski sustav nalazi se na razini američkog i kazahstanskog, otprilike na sredini ljestvice kvalitete, dok se u svijetu najboljem mogu nadati umirovljenici u Nizozemskoj. Pokazuju to najnoviji rezultati redovnog godišnjeg istraživanja konzultantske kuće Mercer čiji su rezultati objavljeni u utorak.
U suradnji s australskim sveučilištem Monash te CFA institutom, Mercer redovno godišnje objavljuje analizu mirovinskih sustava, odnosno računa tzv. globalni mirovinski indeks temeljem kojeg rangira nacionalne mirovinske sustave. Indeks se računa koristeći više od 50 indikatora, a njima se ocjenjuje adekvatnost, održivost i integritet nekog mirovinskog sustava. Glavna pitanja na koja se pokušava odgovoriti su koliku penziju dobivaju umirovljenici, može li sustav i dalje isplaćivati mirovine, te može li mu se vjerovati.
Ove je godine prvi put u analizu uključen i hrvatski mirovinski sustav te je on s vrijednošću indeksa od 60,3 bodova dobio ocjenu C+, što ga je smjestilo na 27. poziciju među 47 zemalja. Istu ocjenu, C+, u analizi su između ostalih dobili i mirovinski sustavi Sjedinjenih Američkih Država, Kazahstana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kolumbije, Španjolske i Francuske.
Čitaj više
Hrvatski mirovinski sustav neodrživ, trebat će raditi duže i uplaćivati više
Istraživanje Allianza pokazalo da je hrvatski mirovinski sustav u donjem domu od ukupno 75 promatranih.
19.04.2023
Održivi mirovinski sustav i zadovoljni građani – prava kvadratura kruga
Javne financije popuštaju pod obećanjima oko umirovljenja danim prethodnim generacijama.
12.02.2023
Zašto Francuzi bijesne zbog plana za odlazak u mirovinu sa 64 godine?
Sindikati ističu kako će promjena nepravedno pogoditi radnike koji su ranije počeli raditi.
11.02.2023
Španjolci zbog demografskog pada žele više strane radne snage
Potrebno je smanjiti i ovisnost o turizmu te povećati produktivnost.
11.08.2022
Titulu najboljeg mirovinskog sustava ove je godine ponijela Nizozemska koja je vodeće mjesto preuzela od Islanda. Te dvije države, uz Dansku i Izrael, jedine su koje su u analizi dobile najvišu ocjenu A za svoje mirovinske sustave. Prema tumačenju iz analize, ocjena C+, koju je dobio hrvatski mirovinski sustav znači da se radi o sustavu "koji ima neke dobre značajke, ali i veće rizike i/ili manjkove s kojima bi se trebalo pozabaviti; bez tih poboljšanja efikasnost i/ili dugoročna održivost bi mogli doći u pitanje". Mirovinski sustavi s ocjenom A su "pouzdani sustavi prve klase koji osiguravaju dobre pogodnosti, održivi su i imaju visoku razinu integriteta".
U komentaru hrvatskog mirovinskog sustava u analizi se napominje kako bi ga se moglo poboljšati kroz povećanje minimalne podrške za najsiromašnije starije osobe, kroz povećanje doprinosa za privatnu štednju, odnosno drugi i treći mirovinski stup, kako bi se kroz vrijeme povećala raspoloživa imovina, te povećanjem udjela sudjelovanja radne snage u sustavu, posebno za osobe starije dobi s porastom očekivanog trajanja života.
Autori analize ističu da se mirovinski sustavi u svijetu nalaze "pod pritiskom kao nikada dosad". Uz tradicionalne probleme poput demografske strukture i izazove koje nosi pad prirodnog prirasta, "ponovo se pojavila inflacija i naštetila povjerenju zajednica u pouzdanost mirovinskih sustava u dugom razdoblju".
Mnogi mirovinski sustavi bore se i s uključivanjem onih koji rade za internetske platforme i u drugim dijelovima sivog tržišta rada. "U mnogim ekonomijama, tržište rada postaje toliko razlomljeno da stabilna strukturna veza između poslodavca i zaposlenog nestaje". U analizi se dodaje da u takvim slučajevima "mirovine moraju postati više fokusirane na pojedince i manje se oslanjati na treće strane".
