text size
Španjolska kani otvoriti veći prostor za strane radnike kako bi popravila stanje oko manjka radne snage i ublažila demografski pad koji prijeti budućim gospodarskim kretanjima.
Za razliku od nekih drugih zemalja u Europi gdje se na emigrante više gleda kao na problem ili prijetnju, španjolska je vlada odlučila olabaviti pravila za pronalaženje radnika, uglavnom na području Latinske Amerike, i to i za kvalificiranu i nekvalificiranu radnu snagu.
Ovih dana na snagu stupaju i zakonske promjene koje bi trebale ubrzati put za legalizaciju statusa možda i više desetaka tisuća ljudi koji trenutačno rade u sivoj ekonomiji.
U Španjolskoj se za popunu radnih mjesta trenutačno traži veliki broj ljudi, od softverskih stručnjaka do znanstvenika, konobara, radnika u građevini ili ljudi koji u zračnim lukama razvrstavaju prtljagu.
"Stanovništvo stari, što znači da ćete morati ovisiti o stranim radnicima kako bi se održala željena razina socijalne države i kvalitete mirovinskog sustava. To je više srednjoročni problem, no mjere su zamišljene da tako i djeluju", izjavio je ministar za socijalnu sigurnosti i migracije José Luis Escrivá.
Španjolska ima jedno od najbrže starećeg stanovništva na svijetu. Udio stanovnika starijih od 65 godina je 23 posto. Do 2100. godine broj Španjolaca mogao bi pasti za trećinu, prema procjenama Ujedinjenih naroda.
Stanovništvo Španjolske moglo bi do kraja stoljeća pasti za trećinu
Slično kao Španjolci, Nijemci planiraju reforme koje bi omogućile da oko 130 tisuća stranaca regulira svoj status. Poljaci pak žele da mnogi od dva milijuna izbjeglih Ukrajinaca ostanu u toj zemlji.
No u nekim drugim zemljama Europske unije, poput Italije ili Francuske, radikalno desne stranke rade pritisak da se nelegalnim imigrantima ne dopusti ozakonjenje statusa.
Treća najveća politička snaga u Španjolskoj, stranka Vox, također pripada radikalno desnim snagama, no zasad nisu iskazivali takvu kritičnost prema radnoj snazi iz Latinske Amerike.
Moguće je da je takav pogled rezultat višestoljetne španjolske dominacije u Latinskoj Americi i činjenice da je riječ o zajedničkom jezičnom i vjerskom nasljeđu.
Više od 2,5 milijuna ljudi iz Latinske Amerike živi u Španjolskoj
No čini se da nisu baš svi jednako dobrodošli. Premda Španjolska angažira dio radnika u poljoprivredi iz Maroka, dosta je čvrsta u zaustavljanju imigracije iz drugih područja Afrike.
Profesor ekonomije na sveučilištu Complutense u Madridu Ignacio Conde-Ruiz ističe kako bi Španjolska trebala i brže otvarati svoje granice za strane radnike budući da bi se baza s vremenom mogla smanjivati jer natalitet pada i u Latinskoj Americi.
"U budućnosti će biti sve teže dobiti radnike iz inozemstva, a potrebno je omogućiti da nam gospodarstvo funkcionira kako treba i da se pritisak na mirovinski sustav smanji", kaže Conde-Ruiz.
Zanimljivo je što Španjolska ima dosta mladih ljudi koji ne nalaze posao unatoč manjku radne snage, naprosto zbog neposjedovanja odgovarajućih vještina. U prvom tromjesečju više od 840 tisuća osoba mlađih od 30 godina nije moglo naći posao, a stopa nezaposlenosti među mladima je 29 posto.
Andreu Domingo, zamjenik direktora Centra za demografske studije iz Barcelone, kaže kako bez dubljih reformi za smanjenje ovisnosti o temeljnim uslugama vezanima za turizam, reforma politike imigracije neće riješiti problem manjka radne snage.
"Ove su mjere dobar korak, no one ne mijenjaju ekonomsku strukturu koja je temeljena na niskoj produktivnosti i niskim plaćama, što samo vodi za stalnom potrebom za slabije kvalificiranom radnom snagom", tvrdi Domingo.
Problem strukture ekonomije koja se previše oslanja na turizam zasigurno se može prepoznati i u hrvatskom gospodarstvu, pa bi i ovdašnja politika morala učiniti još veći napor da odgovori na problem manjka radne snage i demografski pad koji ugrožava održivost rasta i mirovinskog sustava.
.webp){kind=icon}
