text size
Riječ je o modernoj financijskoj krizi koja se najsporije razvija. Naime, javne financije popuštaju pod obećanjima oko umirovljenja danim prethodnim generacijama, a koja se sada sudaraju s realnošću sve starijeg stanovništva.
Javni mirovinski troškovi u razvijenim gospodarstvima, koji najčešće čine najveći pojedinačni trošak za vlade, i dalje će snažno rasti, ostavljajući sve manje prostora za druge prioritete. Nekoć, 1980-ih godina, na mirovine je odlazilo oko 5,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a do 2040. godine to bi moglo prijeći deset posto, navodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Ipak, unatoč gotovo univerzalnom suglasju ekonomista kako ćemo svi morati raditi dulje, štedjeti više ili primati manje, reformski napori stalno zapinju. Gotovo polovica zemalja OECD-a, kojemu se želi pridružiti i Hrvatska, nije usvojila zakonske odredbe koje povećavaju dob umirovljenja.
.webp){kind=icon}
