Vijest dana je požar koji je u izbio u pogonu tvrtke Drava International. Zapalila se plastika koja je uskladištena na otvorenom na više tisuća četvornih metara, a vatrogasci su vodili tešku borbu s vatrom koja je u jednom trenutku zahvatila i proizvodni objekt. Poslijepodne je požar lokaliziran i stavljen pod nadzor.
Inače, Drava International posluje od 2006. godine, a njeno postrojenje u Brijestu je od centra Osijeka udaljeno 4,8 kilometara zračne linije. Postrojenja za obradu otpada zauzimaju površinu od otprilike 36,5 tisuća metara kvadratnih, a prometne i manipulativne površine te skladišni prostori čine oko 40 tisuća metara kvadratnih, piše na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva.
Vlasnici tvrtke su Marko Bede, Snježana Alerić i Zvonko Bede, prema Fininim podacima. Zapošljavaju 488 radnika, a isplaćuju prosječnu plaću od 788 eura.
Čitaj više
Vučković: Ne može se isključiti štetan utjecaj požara na poljoprivredu
Nadležne službe će, čim bude moguće, obaviti službenu procjenu.
04.10.2023
Holy o katastrofi u Osijeku: Vjerojatno će se morati ukloniti površinski sloj zemlje
Unatoč velikom požaru koji je izbio u tvrtki Drava International, kvaliteta zraka i vode u Osijeku ostaje zadovoljavajuća.
04.10.2023
Vlasnici Drava Internationala prozvani za požar, štete će se godinama sanirati
Župan traži da stručnjaci iz forenzičkog instituta Vučetić iz Zagreba utvrde razloge izbijanja požara.
04.10.2023
Drava International gorio i ranije, od 2015. ovo treći požar
Točan uzrok požara još nije poznat i utvrdit će se očevidom, a vatra je buknula dalje od proizvodnog pogona.
04.10.2023
Tvrtka se primarno bavi recikliranjem, odnosno oporabom otpadne folije, kao i otpadne PE (polietilen) folije i otpadne PET (polietilen-tereftalat) ambalaže. Proces recikliranja u potpunosti je zaokružen u smislu da se otpadna ambalaža sortira i reciklira, pri čemu se dobivaju granulirani materijali koji se u daljnjem postupku proizvodnje pretvaraju u nove gotove proizvode ovisno o potrebama tržišta.
Nije im prvi put
U tvornici Drava International gorjelo je i prije, točnije u veljači 2015. godine. Vatra je tada zahvatila spremnike u kojima je bilo oko tri tisuće litara nafte. Mediji su tada prenijeli kako je direktor Zvonko Bede štetu procijenio na oko 300 tisuća kuna.
Godinu i pol kasnije, ponovno su vatrogasci poslani na intervenciju, u studenom 2016. godine. Tada su uspjeli stati na kraj vatrenoj stihiji u roku od sat vremena. Vatra je tada buknula u šahtovima, što su osječki vatrogasci opisali kao rijedak slučaj. Do požara je došlo tijekom radnoga procesa, a jedna je osoba lakše ozlijeđena.
U listopadu 2023. ponovno požar, no s ovim će se vatrogasci boriti danima.
Dugoročne posljedice
Iako požar nije zahvatio poljoprivredne površine, ne može se isključiti štetan utjecaj na poljoprivredna zemljišta i životinje, izjavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković u srijedu i dodala kako će nadležne službe čim bude moguće obaviti službenu procjenu i dati preporuke što treba činiti.
Novinari su nakon sjednice Vlade ministricu pitali o mogućim posljedicama požara i upozorenjima toksikologa da se vrlo opasne čestice mogu zadržavati u tlu i tri godine te kako će to utjecati na poljoprivredne kulture i životinje koje se tamo uzgajaju.
Vučković je kazala kako su je iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu jutros izvijestili o potencijalnim posljedicama požara koji nije zahvatio poljoprivredne površine, ali se ne može nikako isključiti štetan utjecaj tvari na poljoprivredno zemljište, a poslije moguće i na i životinje.
"Stoga će čim prije i čim to bude moguće Centar za sigurnost hrane u okviru Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu zajedno s drugim službama obaviti službenu procjenu i dati preporuke što treba činiti", istaknula je.
Bivša ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy situaciju u Osijeku je usporedila s onom iz 2002. godine kada je izbio požar u spalionici opasnog otpada PUTO. Tada su se također u atmosferu oslobodili toksični spojevi, a spalionica otad ne radi.
"Prilikom gorenja plastike oslobađaju se dioksini i furani, a to su izričito toksični i kancerogeni spojevi koji predstavljaju veliki rizik za zdravlje ljudi i okoliša. Što će dulje požar gorjeti, to je rizik veći", rekla je za Bloomberg Adriju Mirela Holy i naglasila da je bitno da se građani pridržavaju uputa gradske vlasti da zatvore prozore i vrata te da što manje vremena provode na otvorenom.
Što se tiče sanacije štete, Holy kaže kako je u ovim trenucima teško predvidjeti kako će ona izgledati.
"Najveću opasnost predstavlja oslobađanje kancerogenih spojeva koji su opasni za ljude, životinje i okoliš. Oni se mogu termički neutralizirati, ali temperature gorenja moraju biti iznad 1000 stupnjeva Celzijusa, što ovdje sigurno nije slučaj", kaže Holy.
"Vjerojatno će se morati ukloniti sloj zemlje na mjestu gdje je požar izbio", komentirala Holy i napomenula da se toksični spojevi neće zadržavati samo u zraku.
CircuitMessu nagrada na sajmu u SAD-u
Inovativnost hrvatskog startupa CircuitMessa koji razvija pametne, do-it-yourself (DIY) igračke prepoznata je na sajmu igračaka Toy Fair u New Yorku, gdje je osvojio nagradu "Powerfully Playful Award" kao izlagač s najinteraktivnijim i "najživahnijim" igračkama.
Osnivač startupa Albert Gajšak istaknuo je za Bloomberg Adriju kako su na prestižnom sajmu bili jedini hrvatski izlagači, a upisali su se u povijest i kao prvi izlagači iz Hrvatske koji su dobili nagradu.
"Izuzetno smo ponosni što smo dobili nagradu na tako renomiranom događaju na kojem sudjeluju veliki brendovi iz svijeta igračaka kao što su Lego i Pokémon", rekao je Gajšak.
Interenergo otvorio solarnu elektranu Bukovica
Kompanija Interenergo je u srijedu u Jasenicama otvorila solarnu elektranu Bukovica snage 6,25 MWp, a najavili su i otvaranje nove, s dvostruko većim kapacitetom.
Tvrtka je 2020. izgradila vjetropark snage 10 MWp koji će, skupa sa solarnom elektranom, zelenom energijom opskrbljivati više od dvanaest tisuća kućanstava.
Maloprodaja u Hrvatskoj pala 3,8 posto
Sezonski prilagođena trgovina na malo pala je 1,2 posto u kolovozu u eurozoni na mjesečnoj razini, dok je u cijeloj Europskoj uniji (EU) pad nešto manji i iznosi 0,9 posto, objavio je u srijedu Eurostat.
U srpnju je mjesečni pad iznosio 0,1 posto i na razini eurozone i na razini EU-a.
Na godišnjoj je razini u kolovozu u eurozoni maloprodaja pala za 2,1 posto, a u EU-u dva posto. Tijekom cijele ove godine trgovina na malo pada na godišnjoj razini i u eurozoni i u EU-u.
Hrvatska je maloprodaja u kolovozu godišnje pala 3,8 posto nakon smanjenja od jedan posto mjesec ranije. Godišnji pad u maloprodaji od početka godine svaki mjesec, kao i eurozona te EU, bilježi i Hrvatska.