.webp){kind=icon}
Zdravstveno stanje zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, hvala na pitanju, već je godinama loše. To je samo još jednom potvrdila najnovija analiza konzultantske kuće McKinsey & Company koja je na vidjelo iznijela zabrinjavajuće trendove, ali i neke prilike za hrvatsko zdravstvo. Iskoristi li se potencijal i smanji opterećenje bolestima te smrtnost stanovništva, BDP bi mogao profitirati, kazali su u utorak u zagrebačkom uredu McKinseya.
U usporedbi s Europskom unijom i Ujedinjenim Kraljevstvom, Hrvatska je po gotovo svim segmentima na začelju. Dijagnoza lošeg stanja nije novina, viši konzultant McKinseyja Jurica Novak u uvodnom je govoru istaknuo kako je prije 18 godina prvi put analizirao stanje u hrvatskom zdravstvenom sustavu te kako otad do danas nije postignut značajniji napredak.
Nije ugodno slušati simptome bolesnika, pa čak ni kada je on država. Hrvatska ima jednu od najviših stopa smrtnosti u EU-u i UK-u, 17 posto višu od prosjeka tih zemalja, a predvodi i po stopi smrtnosti od karcinoma.
Čitaj više
Kako smanjiti troškove srčanih bolesti
U EU-u je 11 milijuna novih pacijenata godišnje, a troškovi liječenja iznose 240 milijardi eura.
21.08.2023
Hrvati nisu zadovoljni javnim zdravstvom, ali nemaju novca za privatno
Većina Hrvata privatno zdravstvo izbjegava zbog financijskih ograničenja.
17.07.2023
Kolinda Grabar Kitarović postala supredsjednica odbora WHO-a i Svjetske banke
Novu će funkciju bivša predsjednica obnašati s bivšim ministrom zdravlja Bocvane Joyem Phumaphijem.
28.06.2023
Preventivne tehnologije doprinose jačem imunitetu gospodarstva
Tehnologija može pridonijeti zdravlju gospodarstva, ali ne povećavanjem profita, već poboljšanjem ljudskog zdravlja.
10.05.2023
U svim najsmrtonosnijim bolestima današnjice, kao što su srčani udari, bolesti kardiovaskularnog sustava, moždani udari, dijabetesi i razne vrste karcinom, smrtnost na 100 tisuća stanovnika u Hrvatskoj nadmašuje europski prosjek.
Smrtnost od najčešćih uzroka smrti na 100 tisuća stanovnika | McKinsey&Company
Premda se od Drugog svjetskog rata životni vijek Hrvata produžio za 22 godine i iznosi 78,6 godina, najnovija analiza pokazuje kako zdravi dio tog životnog vijeka traje sve kraće, 2019. godine smanjio se na 57,4 godine.
"Čini se da postajemo sve nezdravija nacija jer se zdravi životni vijek u razdoblju od 2012. do 2019. godine smanjio, pa hrvatski građani danas više od četvrtine života provode u lošem zdravstvenom stanju", rekao je Marko Radenović iz konzultantske kuće McKinsey predstavljajući rezultate istraživanja predstavnicima medija. Naglasio je kako je većina analize zdravstvenih rezultata temeljena na podacima do 2019. godine, prije disrupcija uzrokovanih pandemijom koronavirusa.
Radenović je iznio zanimljiv podatak kako bi koristeći postojeću tehnologiju i pristupe Hrvatska do 2040. godine mogla smanjiti teret bolesti za 34 posto, što bi u prosjeku predstavljalo 27 dodatnih zdravih dana po osobi godišnje.
To bi značilo da bi do 2040. godine bilo čak 100 tisuća smrtnih slučajeva uzrokovanih bolestima manje te da bi prosječna osoba od 65 godina mogla biti zdrava kao današnji 55-godišnjak. Takva situacija bi do 2040. godine zbog smanjenog broja preranih smrti i težih zdravstvenih stanja te povećane produktivnosti hrvatskom gospodarstvu donijela do devet milijardi eura dodatnog godišnjeg BDP-a, objasnio je.
Poboljšanje zdravlja i smanjenje preranih smrti moglo bi doprinijeti BDP-u s dodatnih devet milijardi eura do 2040. godine | McKinsey&Company
Jedan od zaključaka analize je i kako bi se više od 70 posto učinka poboljšanju zdravlja stanovništva moglo postići prevencijom, a ne liječenjem.
Od toga, 31 posto moglo bi doći iz promjena u ponašanju te društvenih i okolišnih faktora poput smanjene konzumacije alkohola i duhana, zdravijih prehrambenih navika, vježbanja te čišćeg okoliša. Zdravstvene intervencije u smislu korištenja preventivnih lijekova za srčane bolesti, moždane udare i dijabetes, kao i preventivni lijekovi protiv infekcija te cijepljenja mogli bi pridonijeti s još 42 posto.
U prezentaciji su spomenuti porazni podaci kao što je onaj da se 63 posto Hrvata ne bavi nikakvom tjelesnom aktivnošću. Po konzumaciji alkohola smo unutar europskog prosjeka, ali po svemu ostalome smo gori, a to uključuje broj pušača, pretilost odraslih i djece te konzumiranje velike količine šećera i soli. Stope pušenja i pretilosti u Hrvatskoj dvostruko i trostruko su veće nego u vodećim državama EU-a.
Hrvatska je najgora u Europskoj uniji po udjelu stanovništva s povišenim krvnim tlakom, a treća je po udjelu onih s najvišom prosječnom razinom nezdravog kolesterola u krvi.
Trendovi rizičnog ponašanja u Hrvatskoj se posljednjih godina pogoršavaju | McKinsey&Company
Prebacivanje fokusa na prevenciju i učinkovitiju zdravstvenu skrb doprinijelo bi dugoročnoj financijskoj održivosti zdravstvenog sustava, zaključili su iz McKinseyja navodeći kako financijska potka zdravstvenog sustava koji je prezadužen nije toliko kritična. Hrvatska za javno zdravstvo izdvaja manje od europskog prosjeka. Prije pandemije izdvajala je 5,6 posto BDP-a, dok su EU i UK u prosjeku izdvajali 6,2 posto BDP-a.
Dug javnog zdravstva je na kraju prošle godine iznosio više od milijardu eura. I to unatoč sanacijskim intervencijama vlade koje su od 2017. do 2022. godine iznosile oko 1,8 milijardi eura. Usprkos tim injekcijama, dug je porastao oko 360 milijuna eura u odnosu na kraj 2017. godine. Za očekivati je kako će dug nastaviti rasti, kažu iz McKinseyja, argumentirajući to smanjivanjem radno sposobnog stanovništva, a time i doprinosa, te rastućim troškovima skrbi zbog starenja stanovništva.
Umjesto da se bavi smanjenjem troškova, Hrvatska se komotno može preusmjeriti na prevenciju i time građanima omogućiti uštede, istaknuli su iz konzultantske tvrtke. Fokus bi, smatraju, trebao biti na ključnim faktorima rizika kao što su visoki krvni tlak, loša prehrana i pušenje duhana.
Dostupnost pretraga na nezavidnim je razinama, za pretragu CT-a u Hrvatskoj se čeka u prosjeku 78 dana, u ostalim je zemljama prosjek čekanja tri tjedna. Magnetna rezonanca čeka se još duže, 268 dana, dok se na operaciju kuka čeka 358 dana, 203 posto duže nego u drugim zemljama Europske unije.
McKinsey&Company
Takvi podaci upućuju na nužnost reorganizacije i istinske reforme sustava. Prema podacima McKinseyja, samo digitalizacija i napredna analitika mogle bi donijeti više od 550 milijuna eura uštede godišnje, uz efikasnije i bolje funkcioniranje sustava zdravstvene skrbi. Mogućnosti poboljšanja sustava koji čuva zdravlje nacije su ogromne, no kao što ponekad čine i pacijenti, čini se kako se vladajući neće prestati oglušivati na njih sve dok se sustav posve ne uruši. A to neće biti tako skoro jer se prilagodio životu sa svim svojim bolestima.
