Tehnologija može pridonijeti zdravlju gospodarstva, ali ne povećavanjem profita, već poboljšanjem ljudskog zdravlja, moglo se čuti na konferenciji Future Tense koja se održava u srijedu i četvrtak u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti.
Joe-Max Wakim, potpredsjednik zdravlja na Institutu za studije budućnosti u Kopenhagenu, povukao je paralelu između ljudskog zdravlja i zdravlja gospodarstva. Tehnologija se može iskoristiti za preveniranje bolesti, što ujedno znači i manje bolovanja za poslodavce, ali i manje troškove liječenja za državu, pa samim time i zdraviju ekonomiju, rekao je Wakim.
"Na pravom smo putu k jednakosti u zdravstvu, samo moramo iskoristiti maksimalni potencijal tehnologije, spojiti sve stavke koje stoje iza sustava zdravstva i fokusirati se na otkrivanje i prevenciju bolesti. Za sve to moramo naučiti koristiti tehnologiju i čitati podatke koje nam ona daje", kazao je.
Čitaj više
Ako korisnicima želimo pružiti dobro iskustvo, moramo koristiti UI
Nužno je koristiti umjetnu inteligenciju kako bismo što bolje iščitali navike korisnika i zadovoljili njihove potrebe.
10.05.2023
Za popunjavanje redova medicinskog osoblja u Americi su nužni muškarci
Procjenjuje se da će za dvije godine SAD-u nedostajati 450 tisuća medicinskih sestara i tehničara.
16.04.2023
Unatoč velikim ulaganjima, hrvatsko zdravstvo ima najlošije ishode u Europi
Hrvatska je najlošija među promatranim zemljama po aspektu zdravstvenih ishoda.
20.03.2023
Specijalna bolnica Sveta Katarina dobila prestižnu svjetsku akreditaciju
Joint Commission International (JCI) je Specijalnoj bolnici Sveta Katarina dodijelio svjetsku akreditaciju.
20.01.2023
U svojem je predavanju objasnio kako je budućnost u sektor zdravstva već došla.
Nosivi uređaji koji prikupljaju podatke omogućuju puno kvalitetniju dijagnostiku, a trebalo bi ih još i bolje iskoristiti za liječenje kod kuće. U svojem je izlaganju spomenuo i Bellabeatov pametni nakit kao primjer gadgeta koji može napraviti razliku ako se dobro koristi. Virtualni blizanci mogu poslužiti za simulacije liječenja i reakcija na pojedine terapije, a liječnici već i sada propisuju korištenje određenih aplikacija takozvane "digitalne terapije" umjesto lijekova.
Svi ti podaci koji se prikupljaju mogu izazvati etičke dileme i bit će posla oko njihove regulacije, no, iz Wakimova izlaganja jedno je jasno – fokus treba staviti na prevenciju jer svi preduvjeti za to već su tu.
Prevencija je budućnost
Ista ta misao ponovila se na panelu o budućnosti zdravlja i medicine kojim je moderirala Ana Muhar Blanquart.
Dosadašnje pretrage poput ultrazvuka, EKG-a, magnetske rezonance i sličnog više nisu dovoljne jer su nam sada dostupne analize mikrobioma, genoma. Budućnost je u farmakogenomici, smatra predsjednik upravnog vijeća Specijalne bolnice Sveta Katarina Dragan Primorac. Istaknuo je da se analiza 37 ključnih gena može napraviti za manje od 300 dolara, dok je prije nekoliko godina za takvo testiranje bilo potrebno izdvojiti milijunske iznose. Samo taj jedan test može učiniti mnogo, objasnio je, dodavši kako se pomoću tih saznanja može propisati učinkovitija terapija.
"Nikome nije svejedno nosimo li u genima predispoziciju za karcinom ili srčani udar. Pitanje budućnosti je prevencija, a ne liječenje koje je najskuplje. Kad se to shvati, u zdravstvu će se dogoditi veliki iskoraci. Preventivna medicina nam je cilj, ne želimo vidjeti pacijente s metastazama", poručio je Primorac.
Slijeva nadesno: Ana Muhar Blanquart, Darko Chudy, Dragan Primorac i Dženan Lojo | Vlado Cvirna/Komunikacijski laboratorij
Dodao je i kako medicina postaje sve atraktivniji biznis, no ne treba zaboraviti da je medicina tu zbog čovjeka, a ne zbog novca.
"Nikada se ne razvija ono što je dobro, nego nešto što nosi profit. Čovječanstvo još uvijek više izdvaja novca za to kako ubiti čovjeka, nego kako ga liječiti", rekao je Darko Chudy, pročelnik Zavoda za neurokirurgiju u KB Dubrava. Komentirao je kako je vojna industrija jedna od najjačih, a tek potom slijedi farmaceutska industrija. Dodao je i kako farmaceutske tvrtke već godinama nisu na tržište izbacile novi antibiotik jer im to ne donosi veliki profit, ali da zato na tržište izlaze mnogi preparati čija učinkovitost nije znanstveno utemeljena.
Osvrnuo se i na premoć tehnologije o kojoj se mnogo govori, kazavši kako tehnologija neće narušiti odnos liječnika i pacijenta jer će tu ljudski faktor i empatija uvijek ostati na prvom mjestu.
Na panelu je sudjelovao i direktor TIS-a Dženan Lojo koji je opisao kako je nastalo softversko rješenje SENDD koje su razvili u suradnji s Poliklinikom dr. Sabol. Podsjetimo, SENDD je softver koji roditeljima omogućuje dijete snimiti pametnim telefonom te koristiti aplikaciju za procjenu kvalitete spontanih pokreta kojom se mogu otkriti potencijalna neurorazvojna odstupanja kod dojenčeta. Ta se aplikacija sada koristi diljem svijeta, zasad besplatno, no nakon ljeta proizvod će ući u komercijalnu fazu.
.webp){kind=icon}