Imate viška ugljikovog dioksida? Ovaj hrvatski projekt bi vas mogao zanimati

Kako globalne temperature rastu, sve više kompanija daje prioritet učinkovitim korporativnim klimatskim mjerama. Dok mnogi rade na izbjegavanju i smanjenju emisija, ostaje pitanje što učiniti s neizbježnim emisijama koje ostaju nakon poduzimanja mjera za smanjenje ugljičnog otiska. Kako bi doskočili tom problemu, uključuju se razni projekti za zaštitu klime, a jedan takav postoji i u Hrvatskoj.

Dok se kompanije bave načinima kako poboljšati svoj ESG rejting, EU se istodobno obvezao na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Glavni i najhitniji prioritet jest smanjenje emisija stakleničkih plinova u Europskoj uniji. No Unija mora ujedno nadoknaditi preostale emisije koje se ne mogu izbjeći uklanjanjem ugljika odnosno uklanjanjem ugljikova dioksida (CO2) iz atmosfere. Prijedlog programa certificiranja uklanjanja ugljika važan je instrument za postizanje tog cilja.

Naime, Europska komisija razvija prilagođene metode certificiranja za različite načine uklanjanja ugljika, uz potporu stručne skupine. Uvodni sastanak stručne skupine za uklanjanje ugljika održan je u ožujku 2022. i okupio je brojne dionike iz nacionalnih tijela, javnih tijela, tvrtki, industrije, nevladinih organizacija, certifikacijskih tijela i istraživačke institucije te neovisne stručnjake. Sastanak je prepoznat kao važna polazišna točka za integraciju uklanjanja ugljika u paket instrumenata za klimu.

Uloga ove skupine od čak 73 stručnjaka prvenstveno je usmjeravanje razvoja metodologija EU-a za certifikaciju visokokvalitetnog uklanjanja ugljika. Kako bi se osigurala transparentnost i vjerodostojnost postupka certificiranja, u prijedlogu su utvrđena pravila za neovisnu verifikaciju uklanjanja ugljika, kao i pravila za priznavanje programa certificiranja kojima se može dokazati usklađenost s okvirom EU-a.

Ugljik se može ukloniti i skladištiti na tri načina: trajnim skladištenjem, sekvestracijom ugljika te skladištenjem ugljika u proizvodima. Budući da aktivnosti uklanjanja ugljika donose različite koristi i rizike, ne može postojati jedinstvena metodologija za certificiranje svake od njih. Komisija će stoga postupno razvijati metodologije certificiranja prilagođene različitim aktivnostima uklanjanja ugljika. One će se odabrati prema potencijalu za ublažavanjem, kapacitetu za ostvarivanjem dodatnih koristi za okoliš, tehničkoj spremnosti i pouzdanosti postojećih metoda praćenja i izvješćivanja.

DepositPhotos

"Prijedlogom za certificiranjem nastoji se ubrzati uvođenje visokokvalitetnog uklanjanja ugljika, izgraditi povjerenje dionika i industrije suzbijanjem manipulativnog zelenog marketinga te omogućiti širok raspon mogućnosti financiranja. Kako bi se postigli ti ciljevi, Komisija predlaže prvi dobrovoljni okvir za certificiranje uklanjanja ugljika na razini Europske unije. U prijedlogu se utvrđuju zahtjevi za provjeru i certificiranje uklanjanja ugljika, upravljanje programima certificiranja i funkcioniranje registara, kojim će se odredbama dodatno osigurati transparentnost i vjerodostojnost postupka certificiranja“, rekla je za Bloomberg Adriju Andrea Čović Vidović, zamjenica voditelja Ureda Europske komisije u Hrvatskoj.

Čović Vidović ističe da se certifikati za uklanjanje ugljika mogu pomoći i javnim i privatnim organizacijama da potkrijepe vjerodostojne tvrdnje o uklanjanju ugljika i ispune velika očekivanja dionika da se uklanjanje ugljika ne bi trebalo koristiti za manipulativni zeleni marketing, u skladu s direktivom o društvenoj odgovornosti poduzeća i povezanim standardima izvješćivanja o održivosti.

Šumoborci

U svijetu postoji sve više kompanija koje se bave uklanjanjem ugljika, ali one su još uvijek novost u našoj regiji. Iako nije prvi u svijetu koji kompenzira ugljik sadnjom stabala, projekt CO2mpensating by Planting prvi je takav na našem području. Upravo je sadnja stabala jedna od najučinkovitijih metoda nadoknade CO2.

"Ono što je jedna od specifičnosti projekta je da se, u suradnji s Hrvatskim šumama, koji su uz Savez izviđača Hrvatske i kreativnu agenciju HEARTH, prvu hrvatsku agenciju koja se isključivo bavi društveno odgovornim projektima, glavni suorganizatori projekta, provodi pošumljavanje šumskih sastojina koje su već djelomično ili u potpunosti stradale utjecajem klimatskih promjena. Time je naš zajednički doprinos u biti višestruk. Ne samo da se sade nova stabla, nego se i revitaliziraju šumska područja koja se devastirana vanjskim utjecajem", rekao je za Bloomberg Adriju Dan Špicer, glavni koordinator projekta CO2mpensating by Planting i poslovni direktor Saveza izviđača.

CO2mpensating by Planting

U manje od dvije godine postojanja projekta, u projektu je sudjelovalo više od 5000 volontera, takozvanih Šumoboraca, u akcije pošumljavanja. Do sada su organizirali 56 takvih akcija na 13 lokacija u osam gradova i općina, a ukupno su posadili nešto malo više od 100,000 novih sadnica, uglavnom hrasta. Akcije se odvijaju u dva godišnja ciklusa, rano proljetni i kasno jesenski i godišnje posade oko 50,000 sadnica. U studenom nastavljaju dalje s akcijama pa onda opet iduće proljeće.

"Postoje slični projekti širom svijeta, koji su odlični, ali se akcije pošumljavanja odvijaju tisućama kilometara daleko od Hrvatske. Naša misija je da ljudima koji žive i rade u Hrvatskoj omogućimo da vlastitim sudjelovanjem mogu doprinijeti boljitku prirode i zajednice. To je upravo jedna od najvećih prednosti ovog projekta – njegova lokalnost", ističe Špicer.

Što se kompenziranih emisija tiče, Špicer nam kaže da se ne može točno ustanoviti koliko to iznosi za svako stablo u svakom trenutku, ali se vode stručnim aproksimacijama koje imaju dugoročnije procjene i vežu se i uz apsorpciju stabala i novo pošumljenih područja.

"Ono što možemo reći je da će jedan hektar pošumljene šume u periodu od 40 godina apsorbirati u prosjeku 200 tona CO2 u tom razdoblju. Stabla različito apsorbiraju CO2, ovisno o veličini, starosti, vrsti i podneblju, ali i drugim faktorima pa se zato računaju prosječne vrijednosti. Odraslo stablo u prosjeku će tako godišnje moći apsorbirati do 25 kilograma CO2".

Projekt C02mpensating by Planting trenutno surađuje s 20-ak kompanija, a većinom se radi o stranim kompanijama koje posluju u Hrvatskoj. Prije dvije godine započeli su projekt sa šest većih tvrtki – Coca-Cola HBC Hrvatska, Raiffeisen banka, E.ON, L'Oreal, Porsche Croatia i PWC. Zbog velikog interesa, u suradnji s Hrvatskim šumama i izviđačkim udrugama širom Hrvatske planiraju proširiti akcije pošumljavanja na brojne druge gradove i općine.

CO2mpensating by Planting

Mnogi kritičari projekata kompenzacije CO2 kažu da je riječ o greenwashingu i samo izgovor za tvrtke da nastave ispuštati stakleničke plinove. Špicer kaže da postoje načini na koje su doskočili tom problemu.

"Smanjenje emisija CO2 cilj je projekta, a sadnja novih stabala samo 'alat' u borbi protiv klimatskih promjena. Naše akcije sadnje u smislu kompenzacije CO2 promoviramo kao 'neposredne' i 'simboličke', baš da bi se zaštitili od greenwashinga. U tom smislu, izračun emisija stakleničkih plinova te donošenje akcijskog plana i strategije umanjenja emisija CO2 za pojedinog poslovnog partnera, uvjet je sudjelovanja u projektu CO2mpensating by Planting. Uz to, u suradnji s Hrvatskim šumama, imamo osigurano praćenje i održavanje posađenih sadnica, a time i garanciju da posađena stabla neće sutra samo 'nestati' već će dugoročno tvoriti nove šumske sastojine od iznimne važnosti za postojeći ekosustav i lokalnu zajednicu", ističe Špicer.

Savez izviđača Hrvatske pozvan je da sa stručnjacima iz svojih redova da doprinos sudjelovanjem u Radnoj skupine za izradu stajališta na prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi certifikacijskog okvira Unije za uklanjanje ugljika koju je osnovalo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Iznesena su stajališta svih predstavnika radne skupine te sada čekaju finalni prijedlog EU koji će omogućiti daljnje pravno i stručno normiranje novih oblika sekvestracije ugljika na razini EU.

 

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar