Industrijske kompanije u Nizozemskoj godišnje primaju između 39 i 46 milijardi eura "fosilnih subvencija", objavila je nizozemska vlada u izvješću.
Termin "fosilne subvencije" obuhvaća niz potpora, navodi izvješće. Na primjer, sektor zrakoplovstva koristi porezne olakšice za gorivo, dok industrijski proizvođači dobivaju olakšice za korištenje fosilnih goriva u svojim proizvodnim procesima. Veliki industrijski potrošači također profitiraju od relativno niskih poreznih stopa, piše Reuters.
"Detaljno smo prikazali milijarde fosilnih subvencija u našem sustavu. Sada bih volio znati kakva je situacija u drugim zemljama. I smatramo li je prihvatljivom", rekao je ministar klime Rob Jetten u intervjuu za list Trouw.
Čitaj više
Poticanje fosilnih goriva zapravo raste ma što vlade o tome pričale
Jedan od razloga je to što su vlade žurile da smanje inflatorni učinak nakon ruske invazije na Ukrajinu i rasta potražnje poslije pandemije.
24.08.2023
Čak se i elektrificirana Norveška muči s odvikavanjem od nafte
Norveško iskustvo ističe ograničenja električnih vozila kada je riječ o smanjenju ukupne potrošnje fosilnih goriva.
10.07.2023
Skupina G7 želi manje fosilnih goriva, no i dalje s plinom i ugljenom
Poruka G7 važna je i za globalnu agendu razgovora o energetskim i klimatskim ciljevima.
16.04.2023
Emisije CO₂ zbog proizvodnje struje iz fosilnih goriva možda prošle vrhunac
Mnoge zemlje su uslijed energetske krize shvatile da je nužno okrenuti se vlastitim obnovljivim izvorima.
12.04.2023
Istodobno, klimatski prosvjedi već jedanaesti dan zaredom blokiraju dio glavne prometnice u Den Haagu. Njihov glavni zahtjev je hitno ukidanje svih subvencija za fosilna goriva. Međutim, ministar Jetten smatra da je taj zahtjev suviše radikalan, s obzirom na to da mnoge porezne olakšice proizlaze iz međunarodnih propisa i sporazuma.
Podsjećamo, krajem kolovoza je izvješće Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pokazalo da su različiti oblici subvencija prošle godine prouzročili rekordni iznos od 1,3 bilijuna dolara. Analiza MMF-a usredotočila se na izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva u 170 država. One izravne su se više no udvostručile od prethodne analize iz 2020. godine popevši se s 500 milijardi dolara na 1,3 bilijuna.
Jedan od razloga je to što su vlade žurile ublažiti inflatorni učinak nakon ruske invazije na Ukrajinu i rasta potražnje poslije pandemije. Izravne subvencije su bile kroz niže cijene ili subvencioniranje računa za energiju. Kad je riječ o neizravnim potporama, što uključuje preniske naknade za zaštitu okoliša ili izostanak oporezivanja potrošnje kod fosilnih goriva ukupno se iznos subvencija penje na sedam bilijuna dolara što je dva bilijuna dolara više no u 2020. godini.
Kanadski Institut za održivi razvoj (IISD) donio je slične zaključke. Istaknuo je da postoji velika razlika između obećanja o smanjenju fosilnih goriva i stvarnih akcija vlada. To ima ozbiljne negativne posljedice na globalno zagrijavanje, povećavajući rizik.
Po MMF-u, kada bi se dokinule izravne subvencije za fosilna goriva i nametnulo oporezivanje negativnih učinaka na okoliš, to bi do 2030. umanjilo emisije ugljičnog dioksida za 34 posto u odnosu na razinu iz 2019. godine.