Nakon posljednjih dana borbe s katastrofalnim poplavama, situacija u Sloveniji i dalje nije stabilna. Protekla noć na ponedjeljak nije prošla mirno jer su se nastavile intervencije na otklanjanju posljedica poplava, s najvećim brojem intervencija zabilježenim u regijama Pomurje i Koruška.
Dijelovi Slovenije još uvijek su poplavljeni, a mnoge prometnice zatvorene, prema izvješću slovenske agencije STA. Očekuju se novi pljuskovi s grmljavinom tijekom poslijepodneva.
Tijekom noći, 62 vatrogasne jedinice sudjelovale su u otklanjanju posljedica nevremena, a trenutno dostupni podaci pokazuju da su intervencije provedene na 57 lokacija.
Čitaj više
Najmanje troje mrtvih u nevremenu u Sloveniji
Slovenac je smrtno stradao na području Kamnika, a dvoje Nizozemaca u planinama na području Kranja.
04.08.2023
Nevrijeme uz obilne kiše hara Slovenijom
Nevrijeme i obilna kiša izazvali su velike probleme u Sloveniji.
04.08.2023
Slovenija izdala narančasti alarm za novo olujno nevrijeme u subotu
Ovaj put oluje će se formirati nad Slovenijom, a njihov položaj i vrijeme nastanka teško je predvidjeti.
22.07.2023
Ekstremne temperature nastavljaju iscrpljivati Europu
Uz visoke temperature probleme stvaraju i grmljavinska nevremena, te požari.
16.07.2023
Unatoč smirivanju meteorološke situacije, još uvijek postoje poplavljena područja uz rijeke Muru, Dravu i Savu. Protok rijeke Mure u Gornjoj Radgoni počeo je polako padati, ali donji tok još je uvijek ustaljen.
Hidrolog Janez Polajnar upozorava da nasipi moraju izdržati najmanje još jedan dan kako bi se spriječila katastrofa, izvijestila je agencija STA.
Zbog vlažnosti tla, i dalje je prisutna prijetnja od klizišta, koja su se pojavila u većem broju, posebno u regijama Koruška i Savinjska dolina.
Nevrijeme je također nanijelo ozbiljne štete na prometnicama i mostovima, što je rezultiralo zatvaranjem velikog broja cesta. U ponedjeljak se očekuje djelomično vedro vrijeme, uz mogućnost kratkotrajnih grmljavinskih pljuskova, dok se za dan kasnije predviđa sunčano vrijeme.
Slovenija je zatražila pomoć od Europske unije i NATO-a kako bi sanirala štetu uzrokovanu razornim poplavama i klizištima.
Premijer Robert Golob opisao je poplave kao najveću prirodnu katastrofu u posljednja tri desetljeća i procijenio ukupnu štetu na više od 500 milijuna eura. Ceste, željezničke pruge, mostovi, kanalizacijski sustavi i zgrade su među objektima koji su pretrpjeli oštećenja. Slovenske dobrotvorne organizacije počele su prikupljati donacije za pomoć ljudima u područjima pogođenim velikim poplavama.
Slovenija je putem Mehanizma civilne zaštite EU-a zatražila 30 bagera različitih kapaciteta i 30 specijalnih vozila za regulaciju vodotoka, kao i inženjerske ekipe za upravljanje tom opremom. Također, na popisu za pomoć EU-u i NATO-u nalazilo se 20 montažnih mostova, svaki duljine do 40 metara.
Od NATO-a je zatraženo i pet teških vojnih helikoptera s nosivosti najmanje pet tona za transport te 200 vojnika za obavljanje zadaća zaštite, spašavanja i pomoći.