Istražili smo kako se štrajk u pravosuđu odrazio na poduzetnike i gospodarstvo. Posljedice su posebno vidljive u predmetima koji su pred trgovačkim sudovima najizraženiji, a radi se o predmetima koji izravno utječu na gospodarsku aktivnost, poput investicija, zaposlenja, likvidnosti, naplata, plaćanja PDV-a i raznih drugih poreza i javnih davanja, sve to prije i u jeku pune turističke sezone kao jedne od glavnih gospodarskih grana.
Suci su se vratili na svoja radna mjesta, otpuhuju prašinu s predmeta i kreću s radom. Slaba je to utjeha za one koji su već mogli zarađivati u jeku sezone, pa se možemo samo nadati da svoje ideje nisu otišli realizirati u neke druge države.
Dobra vijest je da će novčanike hrvatskih i europskih građana barem malo razveseliti usporavanje inflacije i kod nas i u eurozoni.
Unatoč padu cijena, u Europskoj središnjoj banki (ECB) nemaju namjeru olako posustati u borbi protiv inflacije. To je jasno poručila i čelnica ECB-a Christine Lagarde koja u svom najnovijem intervjuu prijeti daljnjim podizanjem kamatnih stopa.
Koliku je štetu poduzetnicima nanio maratonski štrajk u pravosuđu?
Završen je najduži štrajk u hrvatskom pravosuđu, koji je itekako utjecao i na poduzetnike. Tako se u 54 dana štrajka nakupilo više tisuća predmeta. Od toga je većina u rukama zagrebačkog trgovačkog suda, dok ostalih osam sudova zajedno imaju oko tisuću predmeta. Sve i kad ne bi bila sezona godišnjih odmora i da krenu raditi punom parom, trebat će im mjeseci, ako ne i godina da riješe zaostatke.
Inflacija u Hrvatskoj nastavlja usporavati
Prema prvoj procjeni DZS-a, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj su u srpnju bile 7,4 posto više u odnosu na isti mjesec lani, dok su u odnosu na lipanj 2023. (na mjesečnoj razini) u prosjeku za 0,3 posto više.
Porast stope na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente usluga te energije, po 1,7 posto, i za komponentu hrane, pića i duhana, za 0,3 posto. Istodobno je, prema prvoj procjeni, pad stope procijenjen za komponentu industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije, za 2,1 posto.
Inflacija u eurozoni pala na 5,3 posto
Prema procjeni Eurostata, očekuje se da će godišnja inflacija u eurozoni u srpnju 2023. iznositi 5,3 posto, što je pad od 5,5 posto u lipnju.
Gledajući glavne komponente inflacije u eurozoni, očekuje se da će hrana, alkohol i duhan imati najvišu godišnju stopu u srpnju (10,8 posto u usporedbi s 11,6 posto u lipnju), a slijede usluge (5,6 posto u usporedbi s 5,4 posto u lipnju), neenergetski industrijski proizvodi (pet posto u usporedbi s 5,5 posto u lipnju) i energija (negativnih 6,1 posto u usporedbi s negativnih 5,6 posto u lipnju).
Lagarde: ECB bi ponovno mogao povećati kamatne stope
Bilo kakva privremena pauza na sastanku Europske središnje banke (ECB) u vezi s monetarnom politikom mogla bi biti praćena još jednim povećanjem kamatnih stopa, izjavila je predsjednica ECB-a Christine Lagarde.
Na sljedećem sastanku u rujnu "moglo bi doći do daljnjeg povećanja kamatne stope ili možda pauze", rekla je za novine Le Figaro. "Pauza, kad god se dogodi, u rujnu ili kasnije, ne bi nužno bila konačna."
Te izjave dolaze nakon što je ECB prošlog tjedna povećao kamatne stope za još četvrtinu postotnog boda, uz naglasak da će daljnje odluke ovisiti o novim podacima.
Slijedi…
Doznat ćemo kakvo je stanje na europskom tržištu rada nakon što Eurostat objavi podatke o nezaposlenosti u srpnju 2023., dok će nam makroekonomsku sliku pojasniti S&P Globalov Indeks menadžera nabave eurozone.
Što se kompanija tiče, Telekom Austrija odlučuje o prodaji odjela infrastrukture, dok će poslovne rezultate obaviti veliki igrači poput Toyote i Pfizera.