Znamo koliko su šokantni iznosi traženi za stanove po raznoraznim oglasima, a po kojoj cijeni se na kraju realizirala njihova prodaja u prošloj godini, doznali smo u utorak od Državnog zavoda za statistiku (DZS).
U drugom polugodištu 2022. prosječna cijena jednog metra kvadratnog novih stanova koje su prodavala trgovačka društva i druge pravne osobe, bez POS-a, iznosila je 2.286,15 eura (17.225 kuna). Ta cijena veća je za 21,9 posto u odnosu na drugo polugodište 2021. godine, pokazuju podaci DZS-a.
Prosječna cijena jednog m² stanova POS-a (na temelju Programa društveno poticane stanogradnje) u drugom polugodištu 2022. iznosila je 1.131,06 eura (8.522 kune).
Čitaj više
Porez na nekretnine ne može uvesti u kratkom roku, ako se uopće i može uvesti
"Nejasna je metodologija primjene i naplate tog poreza."
03.03.2023
Subvencija najma zapravo je dodatno šopanje debelih nekretninskih guski
Analitičari BBA-e predlažu uvođenje poreza na svaku dodatnu nekretninu kojom se ne rješava stambeno pitanje.
22.02.2023
Cijene nekretnina u Adria regiji ove bi godine mogle pasti oko 10 posto
Pogoršani financijski uvjeti čine se glavnim faktorom usporavanja potražnje na tržištu nekretnina.
01.02.2023
Ranilović: Traži se i 15 posto veća cijena nekretnina od realizirane
U zadnjem kvartalu 2022. vidimo usporavanje, na nekim rabljenim nekretninama cijene se ne mogu realizirati.
17.01.2023
Prema podacima DZS-a, u istom razdoblju ukupna prosječna cijena po jednom m² svih prodanih stanova (bez obzira na prodavatelja) iznosila je 2.237,31 eura (16.857 kuna).
U izračunu ukupne prosječne cijene jednog m² stana u drugom polugodištu 2022. godine, stanovi POS-a sudjelovali su s 4,2 posto u ukupnom obujmu praćenih prodanih m², a ostali prodavatelji s 95,8 posto.
Prognoza za 2023.
Ove bi godine u Adria regiji cijene stambenih nekretnina mogle pasti za oko 10 posto u odnosu na prosjek iz 2022. godine s obzirom na to da bi se potražnja pod utjecajem djelovanja inflacije na prihode i usporavanja regionalnih gospodarstava trebala smiriti, ističu analitičari Bloomberg Adrije.
"Vidimo pogoršane financijske uvjete kao glavni čimbenik usporavanja potražnje, što se već događa u glavnim razvijenim ekonomijama i glavnim trgovinskim partnerima Adria regije. Osim toga, percepcija opće gospodarske nesigurnosti u 2023. godini odgodit će odluke o kupnji stambenog prostora", navode naši analitičari.
Struka nije začuđena
"Imamo mali uzorak novogradnje, pa je razumljivo da su cijene otišle gore, ne začuđuje me taj podatak", rekao je za Bloomberg Adriju Dubravko Ranilović, predsjednik udruženja poslovanja nekretninama pri HGK-u.
No Ranilović ističe kako se na tržištu rabljenih stanova ipak vidi da tržište usporava. Kao problem ističe manjak novosagrađenih nekretnina. "Njih zapravo nema toliko, koliko god izgledalo da se gradi. Svi kvalitetni projekti nađu kupca, posebno u Gradu Zagrebu."
Novogradnja će biti interesantna, smatra, dok god je inflacija ovako visoka. Dapače, i bez povrata isplati se uložiti u novosagrađenu nekretninu koja će sačuvati vrijednost ili kojoj će vrijednost rasti. "Ali to nije trend samo u Hrvatskoj, da su nekretnine jedan ulog koji zadržava vrijednost. To se nastoji promijeniti povećanjem kamatnih stopa. U Zapadnoj Europi je došlo do popriličnog usporavanja, a to će odraziti i kod nas, ali sporije", objasnio je.
"Ne vidimo neki vidljiviji rast prometa, a to ukazuje na usporavanje. Dosta je novca u optjecaju i to je problem, a ljudi u inflaciji vole kupiti nekretninu."
No tko si to može priuštiti, pita se Ranilović. "Moraju se pokrenuti ozbiljne stambene politike, politike priuštivog stanovanja. Ne mogu sve kategorije građana biti na tržištu", smatra. Svaki treći kupac nekretnine u Hrvatskoj stranac je. "To ne smijemo zaboraviti", napominje.
Nesrazmjer cijena
Po svemu sudeći, po oglasnicima ćemo još neko vrijeme gledati šokantne iznose.
"Ljudi nisu realni s traženim cijenama, a posebno oni rabljenih nekretnina. Stopa razlike između tražene cijene i realizirane se približava 20 posto, to je već ozbiljna razlika. Hrpa toga se ne uspije prodati", objasnio je Ranilović.
"Morat će se rušiti cijene, a teško se pozdraviti od zamišljenih vrijednosti", zaključio je.