.webp){kind=icon}
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, su u prosincu 2022. u odnosu na studeni 2022. u prosjeku za 0,3 posto niže. U odnosu na prosinac 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su za 13,1 posto više. Godišnja inflacija u Hrvatskoj je u studenom iznosila 13,5 posto, u listopadu 13,2 posto, u rujnu 12,8 posto, a u kolovozu i srpnju po 12,3 posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku (DZS).
Ovo je prvi pad inflacije od lipnja 2021. godine. Tada je inflacija iznosila dva posto, a mjesec prije, tj. u svibnju 2021. bila je 2,1 posto. Otad do prosinca 2022. inflacija je nezaustavljivo rasla.
Promatrano prema glavnim skupinama na godišnjoj razini, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku ostvaren je u skupinama hrane i bezalkoholnih pića, za 19 posto, restorana i hotela, za 17,1 posto, pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, za 16,1 posto, stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, za 16 posto, odjeće i obuće, za 12,1 posto, raznih dobara i usluga, za 11,5 posto, rekreacije i kulture, za 9,6 posto, prijevoza, za 8,4 posto, alkoholnih pića i duhana, za 5,3 posto, te zdravlja, za 4,6 posto.
Čitaj više
Tržišta ponovno podcjenjuju inflaciju, ona neće tako lako nestati
Ulozi su golemi nakon što je Wall Street gotovo jednoglasno podcijenio putanju inflacije.
10.01.2023
Inflacija u eurozoni usporila više od očekivanja
Godišnja stopa inflacije u eurozoni u prosincu je pala na 9,2 posto s 10,1 posto u studenom.
06.01.2023
Ključna ekonomska pitanja Adria regije za 2023.
BDP, inflacija, tržište rada, kamatne stope te investicije teme su koje su obradili analitičari Bloomberg Adrije.
21.12.2022
Inflacija nezaustavljivo raste, u studenom cijene 13,5 posto veće nego lani
Na godišnjoj razini najveći rast, od 19,2 posto, zabilježen je u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića.
16.12.2022
Najveći doprinos stopi porasta godišnjeg indeksa ostvaren je u skupinama hrane i bezalkoholnih pića (4,93 postotna boda više), stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva (2,70 postotnih bodova više) te prijevoza (1,24 postotna boda više).
Promatrano prema posebnim skupinama, najveći je porast cijena na godišnjoj razini u prosjeku ostvaren u skupini prerađenih prehrambenih proizvoda, za 18 posto (doprinos porastu od 4,06 postotnih bodova).
Prijevoz ublažio porast
Na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama hrane i bezalkoholnih pića, za 1,2 posto.
Porast cijena ublažio je pad cijena u skupinama prijevoza, za četiri posto (doprinos padu od negativnih 0,59 postotnih bodova, snižene cijene goriva za osobna prijevozna sredstva), odjeće i obuće, za 2,8 posto (0,16 postotnih bodova manje) te stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva, za 0,6 posto ( 0,10 postotnih bodova manje).
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, su u prosincu 2022. u odnosu na studeni 2022. u prosjeku za 0,1 posto niže. U odnosu na prosinac 2021., tj. na godišnjoj razini, u prosjeku su za 12,7 posto više, dok su u godišnjem prosjeku za 10,7 posto više.
Prognoze analitičara
U 2022. inflacija, a u 2023. moguća recesijska kretanja uz veliku globalnu geopolitičku i gospodarsku neizvjesnost, ali i pozitivan doprinos jače integriranosti u europski prostor kroz uvođenje eura, ulazak u šengenski prostor i iskorištavanje europskih fondova ključna su obilježja gospodarskog trenutka u kojemu se Hrvatska nalazi, smatra sedam domaćih analitičara s kojima je razgovarao Bloomberg Adrija.
Dok više-manje postoji konsenzus kako bi inflacija iduće godine trebala pasti na otprilike sedam do 7,5 posto, kod rasta se predviđanja kreću od blage recesije od 0,5 posto do rasta od 1,4 posto.
